HISTORIJA | Mart 4, 2022

78 godina od rušenja Stare kamene ćuprije u Konjicu od strane njemačkih okupacionih snaga

Na današnji dan prije 78 godina okupacione snage nacističke Njemačke u Drugom svjetskom ratu srušile su Staru kamenu ćupriju u Konjicu.

78 godina od rušenja Stare kamene ćuprije u Konjicu od strane njemačkih okupacionih snaga

Na današnji dan prije 77 godina okupacione snage nacističke Njemačke u Drugom svjetskom ratu srušile su Staru kamenu ćupriju u Konjicu.

Stari most u Konjicu na rijeci Neretvi smatra se tačkom gdje se Hercegovina spaja sa Bosnom. Podignut je 1682. godine. Most je predstavljao remek-djelo arhitekture XVII vijeka i ubrajao se među nekoliko najljepših spomenika te vrste u Bosni i Hercegovini. Izgrađen je od kamena i ima šest lukova.

Postoji više predaja o graditelju mosta. Alija Bejtić je pronašao jedan, a 1979. godine Hivzija Hasandedić drugi pisani izvor o izgradnji mosta. Na osnovu fermana (carske naredbe) sultana Mehmeda IV, od 02. do 12. maja 1685. godine, upućen mutesserifu Hercegovačkog sandžaka Huseinu, može da se utvrdi da je kameni most u Konjicu sagradio Haseći Ali-aga. Ovaj ferman je pronašao Hivzija Hasandedić u Orijentalnoj zbirci Provincijalata hercegovačkih franjevaca.

„U 1682. godini završen je posljednji među velikim, stilski i tehnički visokovrijednim mostovima Hercegovine – Stari kameni most u Konjicu. Ranije Karađoz-begova ćuprija bijaše drvena, pa je tokom vremena dotrajala i propala, da bi se navedene godine, nešto uzvodno od navedene drvene pojavila nova – kamena. Do danas nije utvrđeno ko je gradio ovaj kameni most: legenda spominje Algu Hasečića, visokog dostojanstvenika u Carigradu, kome je posrnuo at na dotrajalom mostu, dok ga neki autori, ne navodeći izvore za svoju tvrdnju, pripisuju veziru Ahmet-paši Sokoloviću.“. Navodi Džemal Čelić u knjizi „Mostovi Hercegovine“.

Prvi zapis o konjičkom mostu napravio je Giacomo Luccari još 1790. godine. Drugi zapis o kamenom mostu u Konjicu napravio je engleski arheolog i putopisac Arthur John Ewans 1875. godine prilikom proputovanja kroz Konjic – „Preko rijeke poznate pod imenom Neretva, dugim lijepim kamenim mostom, najljepšim od svih do sada viđenih ... povezano je nekoliko kuća na bosanskoj obali s Konjicom na suprotnoj strani.“

Krajem Drugog svjetskog rata, 03. marta 1945. godine, prilikom povlačenja u cilju osiguranja izvlačenja njemačkih trupa iz partizanskog okruženja, polovinu kamenog mosta porušila je bombardovanjem Pionirska jedinica 3. bataljona 370. grenadirskog puka Wehrmachta, a ostali su samo stubovi. Pošto je kameni most bio jedini prelaz preko Neretve, u Konjicu je 1945. godine postavljena provizorna drvena konstrukcija preko srušenog mosta. 1946. godine napravljen je novi betonski most u Konjicu, nešto niže od kamenog mosta, koji danas služi kao osnovni most za kolski i pješački saobraćaj. Zatim  je 1962. godine preko ostataka kamenog mosta drvena konstrukcija zamijenjena armirano-betonskom konstrukcijom.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine je u julu 2003. godine donijela odluku da se Historijska građevina-ostaci Starog kamenog mosta u Konjicu proglašavaju nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Izgradnju je finansirala Turska uprava za međunarodnu saradnju i razvoj (TIKA) i Općina Konjic, a projekt je bio vrijedan 2.756.000 eura. Uprava za ceste pri Ministarstvu prometa Republike Turske i Građevinski fakultet Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru uradili su projekt restauracije i nadzor, dok je izvođač radova bila turska firma ER-BU. Za izgradnju mosta sa šest lukova korišteno je oko 900 metara kubnih kamena, 10.200 klamfi, i 10.000 kilograma olova, kako bi se kamen povezao.

Most su 2009. godine na Dan općine Konjic otvorili ministar za međunarodnu saradnju i razvoj Vlade Republike Turske Faruk Čelik i načelnik Konjica Emir Bubalo.