Muftijstvo mostarsko oglasilo se povodom posljednjih javnih istupa gradonačelnika Mostara Marija Kordića, ističući da on ponovo širi teorije zavjere, ovoga puta optužujući “interesno-političke krugove” da izmišljaju problem u vezi s izgradnjom zgrade Hrvatskog narodnog kazališta, narušavajući sliku Mostara kao “grada primjera”.
Kako se navodi u saopćenju, Muftijstvo bi izostalo s reakcijom da se ne radi o kontinuiranom ponavljanju neistina i pokušajima prikrivanja nezakonite uzurpacije vakufske imovine.
– Bez obzira na sve pokušaje iskrivljavanja činjenica, dokumenti objavljeni u knjigama „Lakišića harem u centru Mostara: trajanje i otimanje“ (408 str.) i „The Lakišića Harem in the Center of Mostar: History of a Seized Cemetery“ (271 str.) jasno pokazuju tok događaja i razotkrivaju nezakonito prisvajanje vakufske imovine – ističu iz Muftijstva.
Inspektor po ličnom izboru gradonačelnika
Posebno se problematizira imenovanje inspektora za nadzor izgradnje Kazališta, gdje se postavlja pitanje zašto je gradonačelnik Kordić lično odabrao Marina Musu za tu funkciju – i to do završetka radova.
– Da li je jedino on “stručan” za ovu oblast? Kako je moguće da inspektor nije primijetio da je gradnja davno premašila granice dozvoljene rješenjem iz 2018. godine, koje je već bilo izmijenjeno u odnosu na ono iz 1996, doneseno još u vrijeme tzv. Hrvatske Republike Herceg-Bosne? – pitaju iz Muftijstva.
Otvorena pitanja gradonačelniku
Muftijstvo poziva gradonačelnika da odgovori na niz otvorenih pitanja:
- Zašto se ovlaštenje za nadzor dodjeljuje pojedincu mimo nadležnog Odjela za privredu, komunalne i inspekcijske poslove?
- Šta je sa ranijim rješenjima o obustavi radova i vraćanju objekta u prvobitno stanje?
- Gdje su primjene odluka OHR-a koje su izričito zabranjivale gradnju Kazališta i uzurpiranje Centralne zone, a koje su potpisali zvaničnici poput Martina Garroda, Jean-Pierrea Bercota i sudije Finna Lynghjema?
Također se ističe da je tzv. Regulacioni plan, na osnovu kojeg se pokušava opravdati gradnja, sporan od samog usvajanja 1997. godine, što potvrđuju i raniji nalazi inspekcija.
Diskriminacija pod krinkom tolerancije
Muftijstvo posebno upozorava na Kordićeve javne izjave u kojima se, kako navode, pokušava diskreditovati rad Islamske zajednice, uključujući i tvrdnju da je “zloupotrijebila nacionalnu pripadnost pravobranitelja Grada Mostara”.
– Da li to znači da i na toj poziciji treba biti neko “po nacionalnom ključu”, neko od posebnog povjerenja? – pitaju ironično, naglašavajući da je neprihvatljivo da se gradonačelnik bavi brojem džamija i osporava legitiman povrat imovine Islamskoj zajednici, umjesto da podrži ispravljanje historijskih nepravdi prema svim vjerskim zajednicama.
Poziv na ispunjenje obećanja
Muftijstvo podsjeća da je još 2004. godine Islamska zajednica pokrenula inicijativu za zajednički zahtjev za povrat imovine svih vjerskih zajednica, a da je tada jedino Jevrejska zajednica pružila podršku.
Također podsjećaju da je gradonačelnik Kordić ranije tvrdio kako se radovi na Hrvatskom narodnom kazalištu neće nastaviti tokom njegovog mandata, uprkos tome što su sredstva za nastavak radova već bila planirana u budžetu Federacije.
– Vrijeme je da se počnu ispunjavati barem osnovna obećanja, uključujući rješavanje četiri ključna zahtjeva Islamske zajednice: Medresa Derviš-paše Bajezidagića, Centralna gradska džamija, Liska-harem Kantarevac i Sultan Selimov mesdžid – poručuju iz Muftijstva.
Suština se ne može sakriti
Na kraju, Muftijstvo mostarsko ističe da gradonačelnikovi narativi i pokušaji preusmjeravanja pažnje neće uspjeti da prikriju suštinske motive – političku zloupotrebu, pravno nasilje, institucionalnu diskriminaciju i jednonacionalne aspiracije.
– Javnost Mostara vrlo dobro zna o čemu je riječ. Mi nećemo šutjeti pred nepravdom – zaključuje se u saopćenju.
