Nakon što je Ministarstvo za socijalnu politiku Austrije podnijelo tužbe protiv velikih trgovačkih lanaca zbog netransparentnih sniženja, i vlasti u Bosni i Hercegovini poduzimaju korake kako bi zaštitile potrošače od manipulacija cijenama. Austrijske vlasti su navele da su lanci poput Bille, Spara, Hofera i Lidla prekršili pravilo o prikazivanju najniže cijene u prethodnih 30 dana, čime su doveli potrošače u zabludu o stvarnim uštedama.
“Ne možete oglašavati kafu kao da je snižena s 14 na sedam eura, ako je prije dvije sedmice koštala šest ili sedam eura”, upozorila je Petra Leupold iz austrijskog Udruženja za zaštitu potrošača (VKI).
Slične prakse već godinama primjećuju i građani Bosne i Hercegovine, gdje se trgovci često optužuju za manipulacije sniženjima. Entitetske vlasti sada intenziviraju borbu protiv takvih obmana.
Republika Srpska već je usvojila Nacrt zakona o zaštiti potrošača, kojim se uvodi obaveza trgovaca da prilikom sniženja prikažu cijenu proizvoda od prije najmanje 30 dana.
“Na primjer, ako je proizvod 1. u mjesecu koštao 100 KM, a 27. poskupio na 120 KM, pa zatim 28. bio snižen na 90 KM, trgovac će morati prikazati početnu cijenu od 100 KM, a ne onu dan ranije”, pojasnio je ministar trgovine i turizma RS-a Denis Šulić.
Slične mjere uskoro će biti uvedene i u Federaciji BiH. Iz Federalnog ministarstva trgovine najavili su skoro slanje novog Zakona o zaštiti potrošača u parlamentarnu proceduru. Tim zakonom će se propisati obaveza isticanja prethodne i nove cijene, čime će se omogućiti potrošačima da lakše prepoznaju stvarna sniženja, ali i fenomen tzv. „šrinkflacije“ – kada se smanjuje količina proizvoda bez promjene cijene ili se lažno prikazuje sniženje.
Paralelno s time, u FBiH se radi i na razvoju digitalne aplikacije kojom će se pratiti trgovačke marže i kretanje cijena osnovnih životnih namirnica. Aplikacija će potrošačima omogućiti uporedni pregled cijena u različitim trgovačkim centrima i gradovima, čime se želi osnažiti tržišna transparentnost.
U Ministarstvu potvrđuju da su i u FBiH zabilježene česte zloupotrebe prilikom oglašavanja popusta. Najčešće su, kažu, prevare u tekstilnoj industriji, gdje se reklamira sniženje “do 70 posto”, a realna sniženja rijetko prelaze 40 posto.
Posebno upozoravaju na taktike poput podizanja cijena netom prije sezonskih sniženja, korištenje izraza poput “samo danas” ili “do isteka zaliha”, iako akcije traju sedmicama, te prikrivenih troškova uz promotivne cijene.
“Kupcu se prikaže niska cijena proizvoda, ali se dodatno naplaćuju dostava, montaža ili obavezni dodatni pribor, čime krajnja cijena postaje znatno viša od očekivane”, navode iz Ministarstva.
Jedan od noviteta koji će donijeti novi zakon jeste pravilo da se najviši oglašeni procenat sniženja mora odnositi na najmanje 20% ukupne vrijednosti proizvoda na rasprodaji. Time se nastoji ograničiti mogućnost obmane potrošača reklamiranjem nerealnih popusta.
Nadležni ističu da su sve ove mjere usklađene s praksama Evropske unije i da im je cilj stvaranje poštenijeg tržišta, gdje će prava potrošača biti jasno zaštićena.
