Katarski ministar energetike Saad al-Kaabi upozorio je da bi proizvođači energije iz zemalja Zaljeva mogli obustaviti izvoz u roku od nekoliko sedmica ukoliko se sukob u Iranu nastavi i cijena nafte dostigne 150 dolara po barelu. Trenutna cijena barela u Evropi iznosi oko 89 dolara.
Upozorenje dolazi nakon što je Katar već privremeno zaustavio proizvodnju ukapljenog prirodnog plina (LNG) zbog iranskih napada na zaljevske države, koji su uslijedili kao odgovor na izraelske i američke vojne udare.
U razgovoru za Financial Times, Al-Kaabi je naveo da očekuje kako će i ostali regionalni izvoznici postupiti slično Kataru. Ta zemlja proizvodi oko 20 posto svjetske LNG opskrbe, što je od presudnog značaja za energetska tržišta u Aziji i Evropi, a proizvodnja je obustavljena u ponedjeljak.
„Ako se situacija nastavi ovim tempom, očekujemo da će i ostali u narednim danima proglasiti višu silu. Svi izvoznici u zaljevskoj regiji mogli bi biti primorani na takav potez“, izjavio je Al-Kaabi, prenosi Index.hr.
Ministar je upozorio i na potencijalno ozbiljne posljedice po globalnu ekonomiju. Prema njegovim procjenama, cijena sirove nafte mogla bi dostići 150 dolara po barelu u roku od dvije do tri sedmice ukoliko dođe do prekida prometa kroz Hormuški moreuz, jednu od najvažnijih svjetskih ruta za transport nafte.
„Ako rat potraje nekoliko sedmica, to će se odraziti na rast BDP-a širom svijeta“, rekao je.
Dodao je da bi u takvom scenariju cijene energenata značajno porasle, što bi moglo dovesti do nestašica određenih proizvoda i poremećaja u lancima snabdijevanja, jer bi mnoge fabrike imale poteškoće s isporukom robe.
Al-Kaabi procjenjuje i da bi cijena plina mogla porasti na oko 40 dolara po milionu britanskih termalnih jedinica. Naglasio je i da bi Kataru, čak i u slučaju brzog smirivanja sukoba, bile potrebne sedmice ili mjeseci da u potpunosti normalizuje isporuke.
Aktuelni sukob već utiče i na dugoročne energetske projekte Katara. Al-Kaabi, koji je ujedno izvršni direktor državne kompanije QatarEnergy, potvrdio je da će doći do kašnjenja u realizaciji projekta proširenja Sjevernog polja.
„Ova situacija će sigurno odgoditi naše planove proširenja. Ako se stanje stabilizuje u roku od sedam dana, posljedice bi mogle biti minimalne. Međutim, ako potraje mjesec ili dva, tada će utjecaj biti znatno veći“, rekao je.
Početak proizvodnje u okviru tog strateškog projekta bio je planiran za sredinu 2026. godine.
