Tragedija koja je potresla javnost pokrenula je masovne proteste, dovela do pada Vlade Kantona Sarajevo i otvorila brojna pitanja o sigurnosti javnog prijevoza.
Međutim, ni mjesec dana kasnije nema konačnih odgovora o uzrocima nesreće niti o eventualnoj odgovornosti.
Tužilaštvo Kantona Sarajevo već sedmicama naglašava da je ovaj slučaj među njihovim prioritetima, ali dio javnosti ne dijeli takav utisak. Posebno nakon neuspjelog ročišta za određivanje pritvora, činjenice da direktor GRAS-a nije saslušan u prvim danima nakon nesreće, kao i sporog pribavljanja snimaka videonadzora s Ambasade SAD-a.
Nesreća se dogodila 12. februara kada je tramvaj iskočio iz šina na Marijin Dvoru, u blizini Zemaljskog muzeja. U tom događaju život je izgubio 23-godišnji student Erdoan Morankić, dok je nekoliko osoba povrijeđeno. Među njima je i maloljetna Ella Jovanović (17), koja je zadobila teške povrede zbog kojih je ostala bez noge.
Već dan nakon nesreće počela su spontana okupljanja građana i studenata koji su tražili odgovornost nadležnih institucija i veći nivo sigurnosti u javnom prijevozu. Protesti su ubrzo prerasli u masovna okupljanja tokom kojih su demonstranti blokirali pojedine saobraćajnice u centru Sarajeva i zahtijevali ostavke političkih i upravljačkih struktura u sistemu javnog prijevoza.
Među glavnim zahtjevima demonstranata bili su provođenje nezavisne i transparentne istrage, objavljivanje podataka o tehničkom stanju tramvaja te povlačenje najstarijih vozila iz saobraćaja.
Političke posljedice uslijedile su ubrzo. Nekoliko dana nakon nesreće ostavku je podnio premijer Kantona Sarajevo Nihad Uk, čime je pala Vlada KS. U narednim danima ostavku je ponudio i direktor GRAS-a Senad Mujagić, ali njegovu ostavku Nadzorni odbor tog javnog preduzeća nije prihvatio.
Pitanje sigurnosti javnog prijevoza u međuvremenu je postalo jedna od centralnih političkih tema u Sarajevu.
Istraga, međutim, ni mjesec dana nakon nesreće nije donijela ključne odgovore. Vozač tramvaja bio je predmet istrage zbog sumnje na ugrožavanje javne sigurnosti, ali sud nije prihvatio prijedlog Tužilaštva KS za određivanje pritvora.
Tokom proteklih sedmica u javnosti su se pojavljivale različite informacije o mogućim uzrocima nesreće. Kao potencijalni faktori spominju se ljudska greška, tehnički kvar na tramvaju ili problemi na infrastrukturi.
Dodatne polemike izazvala je informacija da iz samog tramvaja ne postoje snimci videonadzora, što je dodatno podstaklo sumnje i zahtjeve za većom transparentnošću istrage.
Protesti građana i studenata nastavili su se tokom februara i početkom marta, iako u manjem obimu nego u prvim danima nakon tragedije. Organizatori su poručili da neće odustati dok se u potpunosti ne utvrdi odgovornost za nesreću.
Mjesec dana nakon tragedije Sarajevo i dalje nema jasan odgovor na ključno pitanje – da li je do nesreće došlo zbog ljudske greške, tehničkog kvara ili kombinacije više faktora, te ko će snositi odgovornost za smrt mladog studenta i teške povrede Elle Jovanović.
(Klix.ba)
