Bosni i Hercegovini prijeti ozbiljan demografski pad ako se nastavi trenutni trend iseljavanja i starenja stanovništva. Prema prognozama, do 2050. godine BiH bi mogla imati 18,2 posto manje stanovnika nego što je imala 2013. godine.
BiH se nalazi među zemljama s najnepovoljnijim demografskim pokazateljima u Europi, a analize ukazuju na dramatičan pad broja stanovnika. Prema projekcijama UN-a, u narednih 50 godina BiH bi mogla imati nešto više od 1,5 milijuna stanovnika, kako se navodi u izvještaju Populacijskog fonda UN-a (UNFPA).
U posljednjim decenijama, BiH je već doživjela značajan pad broja stanovnika, usljed rata i masovnih migracija. Prema popisu iz 1991. godine, BiH je imala 4,2 milijuna stanovnika, dok je prema popisu iz 2013. godine taj broj pao na 3,5 milijuna. Međutim, stvarni broj stanovnika bio je bliži 3 milijuna, jer su popisani i oni koji žive u inozemstvu, ali posjeduju nekretnine u BiH.
Dr. Amer Osmić, profesor sociologije na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, ističe da je situacija alarmantna: “Bosna i Hercegovina brzo stari i do 2050. godine mogla bi pasti na samo 1,9 milijuna stanovnika.”
Prema svim pokazateljima, BiH se suočava s najvećim gubitkom stanovništva u Europi. Iako podaci o migracijama nisu potpuno precizni, jasno je da su negativni prirodni prirast i masovno iseljavanje ključni faktori za ovakav trend.
Zabrinjavajući su i podaci iz obrazovnog sektora. Broj učenika u školama smanjen je za 20 posto u odnosu na 2011. godinu. Prema podacima iz 2023. godine, osnovnu školu pohađa 256.343 djece, dok ih je 2011. bilo 316.657, što znači da je broj učenika smanjen za 60.314.
“To nije samo problem, to je ozbiljan izazov za budućnost. Uskoro ćemo svjedočiti gašenju škola, višku nastavnog kadra i opadanju gustoće naseljenosti”, upozorava Osmić.
S obzirom na izraženu nerazvijenost mnogih općina, broj upisane djece u školama u posljednjih 16 godina u nekim je područjima smanjen i do 50 posto.
Mladi, posebno obrazovani, sve više napuštaju BiH zbog osjećaja nesigurnosti i nemogućnosti planiranja svoje budućnosti.
“Istraživanja pokazuju da stanovništvo BiH ima vrlo malo povjerenja u institucije, osobito političke”, kaže Osmić.
Zaključuje da demografski problemi ne smiju biti tretirani samo kao socijalni izazovi, već i kao strateški i infrastrukturni problemi. Potrebne su kratkoročne, srednjoročne i dugoročne strategije. “Nadam se da će nova strategija demografske obnove FBiH biti realizirana, iako je to sada u velikoj mjeri pitanje političke volje i proračuna koji se mjere u milijardama konvertibilnih maraka”, zaključuje Osmić.
