Bosna i Hercegovina već mjesecima nema ministra sigurnosti, a ovo ministarstvo trenutno vodi zamjenik iz reda HDZ-a. Zbog političkog saveza HDZ-a i SNSD-a, koji Trojka bezuspješno pokušava izbaciti iz državne vlasti, došlo je do ozbiljnog zastoja u funkcionisanju institucija na državnom nivou.
Pred predsjedavajućom Vijeća ministara Borjanom Krišto, koja ima ovlaštenje za predlaganje ministara, još od 18. marta stoji zahtjev šefova pet klubova u Predstavničkom domu za upućivanje prijedloga kandidata za novog ministra sigurnosti na sigurnosne provjere. Riječ je o kandidatu Nebojši Vukanoviću, čije ime Krišto odbija uputiti na provjere Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA), Obavještajno-sigurnosnoj agenciji (OSA) i Centralnoj izbornoj komisiji (CIK).
Krišto svoje odbijanje pravda navodnim izostankom političkog dogovora, iako je očigledno da HDZ na ovaj način sprječava bilo kakve kadrovske promjene u državnoj vlasti koje bi mogle ići u korist opozicije iz entiteta RS. Time, kako ocjenjuju brojni pravni i politički stručnjaci, predsjedavajuća krši Zakon o Vijeću ministara, jer onemogućava funkcionisanje institucije u punom kapacitetu.
S obzirom na to da je novi zahtjev šefova klubova iz Predstavničkog doma upućen i danas, a sve su prilike da će ga Krišto ponovo odbiti, postavlja se pitanje: može li visoki predstavnik Christian Schmidt intervenirati?
Iako Schmidt nema ovlasti za mijenjanje Ustava BiH, jasno je da zna koje su nadležnosti predsjedavajuće Vijeća ministara. U ovom konkretnom slučaju, visoki predstavnik bi mogao donijeti odluku kojom “zamjenjuje” Krišto u slanju prijedloga kandidata na sigurnosne provjere, bez da mijenja ustavni poredak ili preuzima ulogu Parlamenta.
Time bi Schmidt samo deblokirao proces, omogućivši da nadležne agencije izvrše provjere kandidata. Nakon toga, konačna odluka o imenovanju ostala bi u rukama Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Ako kandidat dobije podršku većine poslanika, bio bi imenovan. Ako ne, sve bi ostalo kao do sada. Drugim riječima, odluka bi ostala u okvirima demokratskog procesa, a visoki predstavnik bi samo otkočio institucionalnu blokadu.
Sve druge mogućnosti, uključujući eventualnu intervenciju u Domu naroda, znatno su kompleksnije, posebno jer HDZ i SNSD u tom domu kontrolišu kvorum i time imaju značajan mehanizam blokade u svojim rukama.
