ANALIZIRAMO: Ko će činiti vlast u Hercegovačko-neretvanskom i Srednjobosanskom kantonu?

Nakon održanih Općih izbora u Bosni i Hercegovini, politička situacija se najmanje promijenila u dva kantona sa specijalnim režimom - Hercegovačko-neretvanskom i Srednjobosanskom. U oba ova kantona potrebna je dvotrećinska većina za formiranje vlasti, a u oba kantona skupštine broje po 30 zastupnika.

U Hercegovačko-neretvanskom kantonu najviše mandata osvojio je HDZ - 11 te je neizbježan prilikom formiranja vlasti, s obzirom da imaju više od jedne trećine zastupnika, uprkos padu od dva mandata u odnosu na prethodne izbore. Druga najjača stranka u HNK je SDA sa osvojenih 7 mandata. Oni su, također uprkos blagom padu od 1 mandata, zadržali jaku poziciju, pogotovo uzevši u obzir da ova stranka sama ima većinu u Klubu Bošnjaka, čak i kada se sve ostale stranke udruže te je sasvim jasno da će imati jednog delegata u Klubu Bošnjaka Federalnog Doma naroda. Također, SDA je imala i kandidatkinju iz reda srpskog naroda koja je osvojila mandat i bitan je faktor u Klubu Srba kantonalne Skupštine, što je iznimno važno prilikom izbora rukovodstva Skupštine. Nakon ove dvije stranke, koje zajedno imaju 18 zastupnika, slijede SDP i HDZ 1990 sa po 3 zastupnika, HRS i DF imaju po 2, dok NiP i NES imaju po 1 zastupnika.

S druge strane, u Srednjobosanskom kantonu situacija je slična onoj u Hercegovačko-neretvanskon, s tim da u ovom kantonu "kontrolni paket" od 11 zastupnika ima SDA. HDZ ima 9 zastupnika i ove dvije stranke zajedno imaju 20 zastupnika, što čini dvotrećinsku većinu za izbor i imenovanje vlade te donošenje svih odluka za koje je, u skladu sa kantonalnim ustavom, potrebna dvotrećinska većina. Važno je naglasiti da SDA ima 11 zastupnika iz reda bošnjačkog naroda i dodamo li tome jednog zastupnika DF-a, SDA će imati oba bošnjačka delegata u Klubu Bošnjaka u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH.

Dakle, jasno je da u oba kantona najveće šanse, što bi bilo i najlogičnije rješenje, jer se radi o pobjednicima izbora koji imaju apsolutnu većinu u klubovima naroda kantonalnih skupština, da formiraju vlast imaju SDA i HDZ. Delegacija Stranke demokratske akcije HNK je neposredno nakon potvrđivanja izbornih rezultata bila u posjeti Stranci demokratske akcije u SBK, kako bi postigli dogovor oko koordiniranog nastupa prilikom formiranja vlasti.

U HNK postoji pokušaj da se SDA izbaci iz vlasti i to na način da se ujedine ostale probosanskohercegovačke stranke, međutim i kada bi se svi ujedinili, ukoliko izuzmemo Demokratsku frontu za koju je HDZ bio izričit da nije poželjan partner u bilo kojem obliku, dolazimo do 19 ruku u potencijalnoj koaliciji HDZ-HDZ1990-SDP-NES-NIP. Kako bi imenovali vladu potrebna im je i podrška HRS-a, inače ljutog rivala i kritičara HDZ-a i HDZ1990, a i sama činjenica da bi ta skupina bila previše heterogena te da bi "hrvatske stranke" postale "skupe" i imale velike zahtjeve prema HDZ-u, evidentno je da takva opcija ne odgovara ni HDZ-u, iako su obavljeni preliminarni razgovori sa predstavnicima SDP-a, koji je uporno u prethodnom periodu svoju politiku bazirao na kritici SDA zbog koalicije sa HDZ-om, iako izgleda da su jedva dočekali da potrče u zagrljaj tog istog mrskog HDZ-a. 

Prema svemu navedenom, najizvjesnije opcije u oba kantona, koji će očigledno pratiti jedan drugog, jeste da će ponovo vlast formirati SDA i HDZ, što bi bio i najlogičniji slijed događaja, kako bi se stvorile stabilne parlamentarne većine.