HISTORIJA | Januar 15, 2022

Bosanski vladari: Ban Borić - prvi poznati vladar Bosne

Ban Borić jeste prvi poznati vladar Bosne ali zasigurno nije prvi bosanski vladar. Prvo spominjanje bana Borića nalazimo u spisima bizantijskog pisca Jovana Kinama prilikom opisivanja ratovanja između Mađara i Bizantinaca kod Braničeva 1154. godine. Vrlo je vjerojatno da je Borić vladao i prije toga ali nema podataka kada je on došao na vlast i pod kojim okolnostima.

Bosanski vladari: Ban Borić - prvi poznati vladar Bosne

Novi serijal tekstova na našem portalu je o našim vladarima u srednjem vijeku. Govorit ćemo o banovima i kraljevima koji su vladali tadašnjom zemljom Bosnom. Prvi tekst u serijalu je posvećen i prvom u historiji poznatom vladaru Bosne, banu Boriću.

Ban Borić jeste prvi poznati vladar Bosne ali zasigurno nije prvi bosanski vladar. Prvo spominjanje bana Borića nalazimo u spisima bizantijskog pisca Jovana Kinama prilikom opisivanja ratovanja između Mađara i Bizantinaca kod Braničeva 1154. godine. Vrlo je vjerojatno da je Borić vladao i prije toga ali nema podataka kada je on došao na vlast i pod kojim okolnostima.

Također Jovan Kinam bana Borića izričito naziva saveznikom ugarskoga kralja, a njegovu državu jasno razgraničava od okolnih zemalja. Kinam piše da je Borić skrenuo kod Save prema Drini, „koja izvire negdje odozgo i odvaja Bosnu od Srbije.“ Bosna nije, po Kinamu, „podčinjena velikom županu Srba, nego narod u njoj ima poseban način života i upravljanja.“

Od 1154. pa do 1163. godine o banu Boriću nema nikakvih vijesti. Nakon smrti ugarskog kralja Gejze II dolazi do žestokih borbi za tron. U borbama su učestvovali Stjepan III, Ladislav i Stjepan IV, koga je kao svog zeta podržavao bizantijski car. Prvo je na vlast došao Ladislav, međutim, ubrzo nakon toga umire i na vlast dolazi Stefan IV, kome se priklonio i ban Borić.

On se 1163. godine spominje u jednoj povelji kao svjedok i to na visokom mjestu dvorskih velikodostojnika. To ukazuje da je ban Borić bio vazal ugarskog kralja, a taj odnos nije mogao nastati 1163. nego je započeo ranije. Godine 1163. pošlo je za rukom Gejzinom sinu Stefanu III da od svoga strica Stefana IV preuzme prijesto i da se nagodi sa Bizantijom, nakon čega je počeo progon pristalica Stefana IV u kojem je stradao i ban Borić.

Poznato nam je da je kao bosanski ban 1162-3. godine poklonio viteško-monaškom redu Templara selo Zdelje u Slavoniji. Taj poklon potvrđivali su i kasniji ugarski kraljevi. Ovi podaci jasno govore da su se porodična imanja Borića nalazila u Slavoniji, također nakon što je zapao u nemilost kralja Stefana III, Borić se najvjerojatnije sklonio na svoje posjede u Slavoniju gdje je najvjerovatnije i skončao.

Bio je oženjen Lavicom, kćerkom Stjepana od Bosne (neki ga smatraju prvim vladarom Bosne) sa kojom je imao dva sina, Stjepana Borića i Pavla, dok su mu se unuci zvali Odola, Čelk i Borić. Godine 1167. Bosnu su okupirali Bizantijci, čija će vlast potrajati narednih trinaest godina, sve do 1180. kada se pojavljuje novi bosanski ban Kulin.