Prema istraživanju kompanije Alma Career, koja posluje u devet evropskih zemalja, uključujući Bosnu i Hercegovinu, čak 89 posto ispitanika iz BiH navelo je da razmišlja o promjeni posla.
Od ukupnog broja ispitanika, 49 posto ozbiljno razmatra promjenu, dok 40 posto smatra da je ta mogućnost realna. Samo 11 posto anketiranih izjavilo je da sigurno neće tražiti novi posao. Slična situacija zabilježena je i u ostatku regije, dok su baltičke i zemlje srednje Evrope zabilježile manji rizik od fluktuacije radne snage.
Zadovoljstvo visinom plaće u Bosni i Hercegovini izrazilo je svega 24 posto ispitanika, što znači da je tek svaki četvrti radnik zadovoljan svojim primanjima.
Kada je riječ o dobnim skupinama, radnici mlađi od 45 godina izražavaju nešto veći stepen zadovoljstva – njih blizu 30 posto izjavilo je da su djelimično ili u potpunosti zadovoljni plaćom. S druge strane, među zaposlenima starijim od 45 godina, taj postotak iznosi oko 23 posto. Istraživanje pokazuje da nezadovoljstvo plaćom raste s godinama, što je donekle iznenađujuće s obzirom na činjenicu da više pozicije uglavnom donose veće zarade.
Čak 53 posto ispitanika iz BiH izjavilo je da se osjeća potcijenjeno u odnosu na svoje radne zadatke i odgovornosti.
Kada je riječ o očekivanjima u vezi s povećanjem plaće, 40 posto radnika navelo je da bi bili zadovoljni povećanjem od 21 do 50 posto, dok bi 30 posto njih bilo zadovoljno rastom zarade između 11 i 20 posto. Dodatno, 11 posto ispitanika zadovoljilo bi se s povećanjem od šest do 10 posto, dok bi samo šest posto radnika željelo udvostručiti svoja primanja.
U poređenju s prethodnim istraživanjem iz 2023. godine, broj radnika koji razmišljaju o promjeni posla blago je opao – sa 79 na 77 posto, ali se i dalje može zaključiti da samo jedan od četiri radnika ne razmišlja o promjeni radnog mjesta u narednih šest mjeseci, kazao je Jozef Plško, direktor za odnose s javnošću i komunikacije u Alma Careeru.
Adis Kečo, šef stručne službe u Savezu samostalnih sindikata BiH, izjavio je za Nezavisne novine da je do 1. januara 2025. godine minimalna plaća u FBiH iznosila 619 KM, što je, kako kaže, bilo poražavajuće, ne samo za sindikate, već i za same radnike.
– Od 1. januara najniža plaća iznosi 1.000 KM, što je značajan iskorak. Ohrabruje nas i to što je vlast pokazala spremnost da poboljša socio-ekonomski položaj radnika, ali i njihov radno-pravni status. Došlo je i do rasterećenja dijela doprinosa na teret poslodavaca, pa očekujemo da će taj prostor iskoristiti za povećanje plaća. Ipak, građani i dalje nisu zadovoljni svojim primanjima, jer svakodnevno svjedočimo poskupljenjima osnovnih životnih namirnica i usluga – istakao je Kečo.
Na pitanje da li je 1.000 KM dovoljna plaća, Kečo odgovara odlučno – nije.
– Ako je sindikalna potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu veća od 3.000 KM, to znači da u porodici moraju raditi najmanje tri člana da bi osigurali dostojanstven život. U toj korpi nisu uračunati luksuzi, održavanje automobila ili otplata kredita. Gotovo da nema građanina u BiH koji nije kreditno zadužen – zaključio je Kečo.
Istraživanje je provedeno tokom februara i marta 2025. godine, a obuhvatilo je oko 15.000 učesnika iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Sjeverne Makedonije, Češke, Slovačke, Estonije, Litvanije i Letonije.
