Christian Schmidt: između pragmatizma i diplomatije

Otkako je Christian Schmidt početkom mjeseca augusta 2021. godine od Valentina Inzka preuzeo dužnost Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, politička scena u Bosni i Hercegovini dodatno se uzburkala i zagrijala, mnogi će reći kao nikada ranije, nakon agresije na Bosnu i Hercegovinu.

Iako je često njegov legitimitet bezuspješno osporavan, prvenstveno od strane Milorada Dodika, ambasade Ruske Federacije i drugih zvaničnika iz entiteta RS, Christian Schmidt je dugo vagao i bio oprezan kada je u pitanju konkretno djelovanje i povlačenje poteza. Čak je, možda i više nego što treba, pazio na svoj rječnik i retoriku, kako bi pokušao dobiti priznanje svog legitimiteta od svih aktera na političkoj sceni, što je u suštini od samog početka bio "sizifov posao", odnosno uzaludan i bespotreban pokušaj, jer Visokom predstavniku ne treba pojedinačna legitimacija političara iz BiH.

Već na samom početku, upravo zbog tih opreznih izjava i retorike, mnogi koji su očekivali krupne poteze i velike korake, duboko su bili razočarani djelovanjem, odnosno nedjelovanjem Visokog predstavnika na očito antiustavno i antidejtonsko djelovanje Milorada Dodika i još nekih zvaničnika, koji godinama pokušavaju podrivati teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine. Mediji su već počeli sa kritikovanjem Šmita, jedni su pisali o tome kako je nelegitiman, drugi kako ne radi ništa. Isto je bilo i na političkoj sceni. Za jedne je bio obični građanin, dok je drugima bio razočarenje zbog svog prešutnog odobravanja antiustavnih poteza vlasti entiteta RS. Treći su, po običaju, mudro šutili i vrebali svoje prilike.

Ipak, kada je shvatio da od diplomatije i pokušaja dodvoravanja svim stranama nema ništa, Christian Schmidt je prešao na pragmatizam i povlačenje pragmatičnih poteza. Baš onako kako se od njemačkog političara i očekuje. Prije dva dana, Visoki predstavnik je iskoristio Bonska ovlaštenja i suspendovao Zakon o nepokretnoj imovini koji je donijela nenadležna Narodna skupština entiteta RS. Dan nakon toga, Schmidt je otišao u posjetu Brčko distriktu, strateški možda i najvažnijoj tački u BiH, koju su mnogi svjetski analitičari spominjali kao mjesto mogućeg početka izazivanja incidenata u našoj zemlji, koji bi mogli prerasti u konflikte. O tome su pisali mnogi svjetski mediji. Samo su oni bosanskohercegovački bili nijemi. Kao i pojedini političari, koji nisu shvatali ozbiljnost situacije i sve okarakterisali kao predizbornu kampanju. Schmidtova posjeta Brčkom je simbolički jako značajna, a nakon nje, Visoki predstavnik je otputovao u Beograd kako bi predsjedniku Srbije, Aleksandru Vučiću, u 4 oka rekao kako je njegov "politički bratić" Dodik najveća opasnost po mir i stabilnost BiH i regije, time i Srbije, te da Vučić mora izabrati između razvoja i evropskog puta Srbije ili će biti izolovan od svijeta, zajedno s Dodikom.

Schmidtovo korištenje bonskih ovlasti je prevažan potez. To nije dovoljan potez, ali je bitno da je Schmidt počeo sa korištenjem pravnih sredstava koje ima na raspolaganju u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom. Teško da bi do korištenja bonskih ovlasti došlo da nije bilo odlučnog djelovanja prvenstveno Sjedinjenih američkih država i Velike Britanije. SAD su još ranije uvele sankcije Dodiku i zvaničnicima iz entiteta RS, a prije par dana to je uradila i Velika Britanija. Sada su na redu i druge evropske zemlje, koje su članovi Predsjedništva Željko Komšić i Šefik Džaferović pozvali da se pridruže sankcijama i izolaciji najveće prijetnje po mir i stabilnost cijele regije, a to je Milorad Dodik i njegov SNSD.