Porast cijena goriva u Bosni i Hercegovini gotovo redovno prati i poskupljenja ostalih roba i usluga. Međutim, kada cijene goriva padaju, ostatak tržišta rijetko slijedi taj trend istom brzinom.
U posljednjih nekoliko mjeseci zabilježen je značajan pad cijena goriva na bh. pumpama, uprkos globalnim geopolitičkim nestabilnostima koje i dalje utiču na svjetske ekonomske tokove.
Koliku ulogu cijena goriva ima u formiranju cijena drugih proizvoda i usluga? Hoće li građani osjetiti olakšanje kroz niže troškove života? Odgovore je dao dr. Muris Čičić, doktor ekonomskih nauka i predsjednik Akademije nauka i umjetnosti BiH.
Veza nije direktna
Prema riječima Čičića, korelacija između cijena goriva i cijena ostalih proizvoda nije automatska.
– Cijene goriva najviše zavise od svjetskog tržišta nafte. Pošto nemamo vlastitu naftu, sve uvozimo. Dakle, cijena goriva formira se van naših granica i u skladu s tim se prenosi na ostale proizvode, prije svega kroz transport i proizvodne troškove – pojašnjava Čičić.
Dodaje da, iako se građanima čini da postoji lančana reakcija, u praksi to nije baš tako.
– U našem okruženju postoji pogrešno mišljenje da su cijene povezane direktno i trenutno. Nisu sve proizvodnje jednako zavisne od goriva. Na primjer, u poljoprivredi se troši znatno više goriva zbog korištenja mehanizacije, dok u drugim sektorima to nije slučaj – kaže on.
Plavi dizel – evropski standard koji BiH ignoriše
U većini evropskih zemalja postoji koncept tzv. plavog dizela – goriva koje se koristi u poljoprivredi i koje je oslobođeno akciza i poreza. BiH je jedina zemlja u Evropi koja ovu mjeru još nije uvela.
– Plavi dizel postoji u rudnicima i željeznici, ali ne i u poljoprivredi. To tražimo već 15 godina, ali vlasti nikako da se dogovore. Da postoji, poljoprivreda bi se znatno oporavila – kaže Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH.
Čičić također smatra da bi uvođenje plavog dizela bilo od ogromne koristi.
– U svijetu se poljoprivreda smatra strateškom granom i većina zemalja je podržava raznim mjerama. Kod nas te podrške ili nema, ili je nedovoljna i loše provedena – navodi Čičić.
Proizvodni ciklusi i inflacija usporavaju efekte
Osim cijene goriva, na formiranje cijena utiču i drugi faktori, kao što su dužina proizvodnog ciklusa, sezonske varijacije i inflacija.
– Ne možete reći: sad je gorivo jeftinije, odmah će i mlijeko biti jeftinije. Proces proizvodnje i distribucije traje mjesecima, a cijene se formiraju na osnovu više faktora. Inflacija također igra veliku ulogu, jer kad je novca previše, vrijednost mu pada – kaže Čičić.
Visoke cijene – posljedica slabih prihoda i tržišne strukture
Osim globalnih uticaja, na cijene u BiH utiču i domaći problemi poput niskih prihoda, uvozne zavisnosti i slabe konkurencije.
– Cijena nije moralno pitanje, ona je ekonomska kategorija. Formira se na osnovu troškova, ali i tržišne situacije, konkurencije, pa čak i monopola. Kod nas su cijene visoke zato što su prihodi niski, a tržište nerazvijeno – zaključuje Čičić.
