POLITIKA | Juli 6, 2022

Dragan Čović, HDZ i zloupotreba "legitimnog predstavljanja"

Diskriminacija koju sprovodi HDZ na čelu sa Čovićem i iskrivljivanje slike o dužnostima i značaju samog Predsjedništva Bosne i Hercegovine kao institucije, postaje nešto što masa prihvata kao tačnost. Iako u Predsjedništvu imamo tri člana, po jedan iz reda Srba, Bošnjaka i Hrvata, to ne znači da građani koji nisu iz reda konstitutivnih naroda nemaju pravo glasa. Naprotiv, imaju ali nemaju pravo da se kandiduju što je samo po sebi kršenje ljudskih prava. Ako ćemo govoriti o "majorizaciji", jasno je da su jedino majorizirani građani iz reda "ostalih".

Dragan Čović, HDZ i zloupotreba "legitimnog predstavljanja"

Predsjedništvo BiH podrazumijeva izvršnu vlast. Dakle, izvršna vlast predstavlja vrh vlasti u političkom sistemu na kojem se kreira politika i kroz koji se ta politika sprovodi. Osnovna funkcija ove vlasti jeste izvršavanje zakona, koje u pravilu donosi zakonodavna vlast, konkretno donosi pravne akte potrebne za njihovo izvršenje (uredbe, odluke, pravilnike).

U modernim državama, unutar izvršne vlasti postoje dva tijela - državni poglavar (predsjednik republike ili monarh) i vlada (kod nas Vijeće ministara).

 Legitimno za konstitutivne ili za sve?

Sama institucija Predsjedništva BiH ne pripada samo konstitutivnim narodima, već svim narodima Bosne i Hercegovine koji u njoj žive.

Dužnosti Predsjedništva, odnosno njegova tri člana, su vođenje vanjske politike Bosne i Hercegovine, imenovanje ambasadora, zastupanje Bosne i Hercegovine u međunarodnim odnosima i EU integracijama te sklapanje međunarodnih ugovora i  imenovanje predsjednika Vijeća ministara.

Diskriminacija koju sprovodi HDZ na čelu sa Čovićem i iskrivljivanje slike o dužnostima i značaju samog Predsjedništva Bosne i Hercegovine kao institucije, postaje nešto što masa prihvata kao tačnost. Iako u Predsjedništvu imamo tri člana, po jedan iz reda Srba, Bošnjaka i Hrvata, to ne znači da građani koji nisu iz reda konstitutivnih naroda nemaju pravo glasa. Naprotiv, imaju ali nemaju pravo da se kandiduju što je samo po sebi kršenje ljudskih prava. Ako ćemo govoriti o "majorizaciji", jasno je da su jedino majorizirani građani iz reda "ostalih".

Dvije izborne jedinice

Jasno je da imamo kandidate s područja FBiH i RS-a za članove Predsjedništva i to stvara diskriminacijski jaz jer, kad je npr. FBiH u pitanju, za člana Predsjedništva se mogu kandidovati Bošnjaci i Hrvati, a kad je RS u pitanju, isključivo Srbi se mogu kandidovati za člana Predsjedništva.

Sam Izborni zakon BiH je diskriminatorski nastrojen u mnogim stvarima i treba ga mijenjati. Međutim, izmjene i/ili dopune ne bi trebale da idu "na ruku" samo jednoj strani, odnosno samo jednoj političkoj opciji koja ima mehanizam blokade države i institucija, a uporedo u javnosti na krajnje licemjeran način tvrdi kako su majorizirani.

Željko Komšić

Glasati za Željka Komšića ukoliko si Bošnjak, Srbin, Hrvat ili ostali, imaš pravo. Član Predsjedništva iz reda bilo kojeg naroda, prije svega, treba da se ponaša u skladu sa institucijom u koju je izabran, te da bude na raspolaganju svim građanima i građankama Bosne i Hercegovine.

Institucije nisu i neće nikada biti privatna svojina, niti svojina etničke, vjerske, nacionalne ili bilo koje druge grupe. Institucije su u vlasništvu Bosne i Hercegovine, što znači da pripadaju narodu Bosne i Hercegovine.