Dragan Čović: ruski igrač broj 2 u BiH; NATO nam treba - odmah!

"Glasanje Srbije za Rezoluciju kojom se osuđuje ruska agresija je dobro za mir u našoj regiji. To je ujedno lekcija i gorka pilula za proruski savez u BiH Dodik - Čović". izjavio je predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić, prije par dana, nakon sjednice Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, na kojoj je i predstavnik Republike Srbije glasao za Rezoluciju kojom se oštro osuđuje ruska agresija i vojna invazija te podržava suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine.

O ruskom igraču broj 1 u BiH smo već pisali. Milorad Dodik je, nakon što je ambasador Bosne i Hercegovine pri UN-u Sven Alkalaj glasao za gore navedenu Rezoluciju, poslao pismo preko ruskog ambasadora u kojem napominje kako to nije zvaničan stav Bosne i Hercegovine, odnosno to nije stav koji on podržava kao član državnog Predsjedništva. Dobro upućeni izvori kažu kako je to pismo završilo u kancelarijskim kantama za otpad.

Nikad snažniji odgovor Zapada, nezapamćene političke i ekonomske sankcije Ruskoj Federaciji koje su već nanijele ogromnu štetu i nesagledive posljedice, ipak su primorali određene centre moći da se svrstaju, pa su tako na strani Rusije u UN-u ostali samo Bjelorusija (jedina evropska zemlja), Sirija, Eritreja i Sjeverna Koreja. I Milorad Dodik sa svojim pismom. Aleksandar Vučić ima sve manje prostora za manevrisanje i "sjedenje na dvije stolice". To je pokazalo i glasanje u Ujedinjenim nacijama. Ambasador Srbije je ipak glasao za Rezoluciju, a Vučić je, barem za sada, prelomio. Svjestan kakvu štetu može nanijeti prvenstveno sebi kao političaru, a onda i Srbiji. Svjestan ogromnih ekonomskih posljedica koje mogu proizaći iz eventualne podrške Rusiji, pa i one prešutne neutralnosti. A svjestan i da je svuda oko njega NATO i da je zatvoren zračni prostor, zbog čega je avion iz Beograda za Moskvu putovao preko Azije i punih 6 sati.

Milorad Dodik je otvoreni ruski igrač broj 1 u Bosni i Hercegovini, ali i na Balkanu, i to uopšte ne krije. Ipak, puno mudriji od njega je lider HDZ-a Dragan Čović, kojeg mnogi nazivaju "ruskim igračem broj 2 u BiH". Taj, kako ga neki nazivaju "ruski igrač broj 2" je perfidniji, lukaviji i politički puno opasniji po Bosnu i Hercegovinu nego sam Milorad Dodik. 

Čović je, putem svojih i direktnih i indirektnih kontakata s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i ministrom vanjskih poslova Sergejom Lavrovom, uspio od tzv. hrvatskog pitanja napraviti "rusko-srpsko" pitanje, jer je postao vitalni interes Srbije, Republike Srpske i Ruske Federacije izbor člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda i izmjena Izbornog zakona.

S obzirom da se istovremeno Čović predstavlja kao "nositelj i promicatelj europskih vrijednosti", trenutna situacija izazvana ruskom vojnom invazijom i kršenjem svih mogućih normi međunarodnog prava koja je naišla na oštre osude civiliziranog svijeta i nezapamćene sankcije od strane zapadnih zemalja, nimalo ne ide u prilog Draganu Čoviću i njegovim diskriminatornim prijedlozima izmjena Izbornog zakona, neutemeljenim na Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima, presudama Evropskog suda za ljudska prava i normama demokratskog svijeta.

Dolaskom trupa EUFOR-a, a i potenciranjem generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga kako je BiH moguća iduća meta Ruske Federacije, što je ponovio nekoliko puta u jeku krize i agresije na Ukrajinu, padaju u vodu sve iluzije i snovi ruskih igrača i u tekstu spomenutog dvojca u Bosni i Hercegovini. 

Valja podsjetiti da su članovi Predsjedništva Željko Komšić i Šefik Džaferović još krajem 2020. godine odbili sastanak s ministrom vanjskih poslova Ruske Federacije Sergejom Lavrovom, a oni su zajedno sa njihove dvije stranke - Demokratskom frontom i Strankom demokratske akcije insistirali na usvajanju ANP-a (Programa reformi ili godišnjeg nacionalnog plana) te insistirali i idalje insistiraju na putu ka NATO savezu, pri čemu su nailazili na brojne kritike pa čak i "probosanskih" opozicionih stranaka, sarajevskih medija i samoproglašenih analitičara, koji su uporno govorili kako NATO put treba ostaviti po strani, jer oko njega nema konsenzusa i može nas dovesti do konfliktnih situacija.