Danas se navršava 21 godina od svečanog otvorenja obnovljenog Starog mosta u Mostaru – simbola Bosne i Hercegovine, ali i snažne poruke nade, pomirenja i obnove. Most, prvobitno izgrađen 1566. godine po nacrtima osmanskog arhitekte Mimara Hajrudina, svečano je ponovo otvoren 23. jula 2004. godine, nakon što je u ratu bio brutalno srušen 9. novembra 1993. godine granatiranjem od strane Hrvatskog vijeća odbrane (HVO).
Rušenje Starog mosta, kao i velike dijelove stare jezgre Mostara – uključujući džamije, medresu i jedini hamam u Hercegovini – izazvalo je šok i osudu svjetske javnosti. Most je danima bio pod intenzivnim napadima granatama velikog razornog kapaciteta, ispaljenim s obližnjih planinskih visova Planinice i Stotine. U 10 sati i 16 minuta, 9. novembra 1993. godine, pod naletom granata urušio se i nestao u hladnoj Neretvi – ponos grada Mostara i remek-djelo svjetske baštine.
Projekat obnove: simbolički i historijski značaj
Obnova Starog mosta počela je 1999. godine, kada je potpisan sporazum između UNESCO-a, Grada Mostara i Ministarstva vanjskih poslova BiH. Bio je to jedan od najvažnijih međunarodnih projekata poslijeratne obnove. Projekat je finansiran donacijama i povoljnim kreditima u ukupnoj vrijednosti većoj od 15 miliona američkih dolara, uz podršku Svjetske banke – koja je po prvi put u historiji odobrila kredit za očuvanje kulturne baštine. Među donatorima su bile i vlade Turske, Italije, Francuske, Hrvatske, Nizozemske, Grad Mostar te Razvojna banka Vijeća Evrope.
Za realizaciju obnove osnovana je posebna Agencija za obnovu Starog mosta i kulturne baštine Mostara (PCU), koju su vodili Rusmir Ćišić i Tihomir Rozić. Restauracija je podrazumijevala precizan inženjerski i konzervatorski pristup – izrađeno je 1.088 kamenih blokova iz kamenoloma Mukoša, ručno oblikovanih prema fotogrametrijskim snimcima originalnog luka.
Glavni izvođač radova bila je turska kompanija ER-BU iz Ankare, dok je projektnu dokumentaciju izradila italijanska firma General Engineering iz Firence. Stručni nadzor povjeren je hrvatskoj firmi Omega Engineering iz Dubrovnika, a laboratorijska testiranja su obavili instituti iz Njemačke, Hrvatske i BiH.
Polaganje prvog kamenog bloka na luk mosta 14. aprila 2003. označilo je početak ključne faze radova. Posljednji kamen ugrađen je 20. augusta iste godine.
Povratak Mostara na svjetsku mapu
Svečano otvorenje 23. jula 2004. godine pratili su brojni državnici i zvanice iz cijelog svijeta, uključujući princa Charlesa, predsjednike Hrvatske i Italije, premijere nekoliko država, te izaslanika Vatikana. U Mostar je tog dana sletjelo 22 aviona, a događaj je prenosilo više od 28 međunarodnih televizijskih kuća, uključujući CNN. Više od 600 novinara, snimatelja i fotoreportera bilo je akreditovano za izvještavanje o događaju koji je označio historijsku prekretnicu za grad na Neretvi.
– Otvorenje Starog mosta znači historijsku prekretnicu za Mostar. On više nije politički simbol, već most koji pripada svim građanima – simbol zajedništva, kulture i budućnosti – izjavio je tadašnji gradonačelnik Neven Tomić.
Već godinu kasnije, 15. jula 2005., obnovljeni Stari most uvršten je na UNESCO-ovu listu svjetske kulturne baštine, čime je potvrđena njegova izuzetna vrijednost kao građevinskog i historijskog spomenika, ali i kao simbola međunarodnog kulturnog dijaloga i pomirenja.
Mostar – grad mostova i sjećanja
I danas, 21 godinu nakon obnove, Stari most stoji kao trajni podsjetnik na snagu zajedničke volje da se nadvladaju ratne podjele i da se Mostar ponovo izgradi kao grad mostova, sjećanja i nade. Kako je zapisao nobelovac Ivo Andrić:
– Most je važniji od kuća, svetiji od hramova. On je svačiji i prema svakom jednak.
Upravo zato Stari most nije samo arhitektonsko čudo – on je srce Mostara, svjedok njegove boli i njegove budućnosti.
