Dženis Veledar, vijećnik SDA u Čapljini: Čapljina i Stolac su pravi primjeri HDZ diskriminacije i majorizacije!

Majorizacija i diskriminacija. Dva možda i najčešće spominjana termina u kontekstu izmjena Izbornog zakona, koje HDZ na dnevnoj bazi zloupotrebljava. Dok se navodno zalažu za otklanjanje diskriminacije i majorizacije, u isto vrijeme oni sami najbolje ilustruju i pokazuju šta na djelu znači diskriminacija i majorizacija. Širom Hercegovine i dalje je prisutan diskriminatorni koncept u školskim sistemima, u školama se nalaze vjerska obilježja, zastave paradržavne tvorevine herceg-bosne. Isto je i sa službenim prostorijama gradova i općina tamo gdje HDZ vlada. Najbolji primjeri jesu gradovi u HNK - Stolac i Čapljina, gdje već nekoliko godina HDZ opstruira izbor predsjedavajućeg Gradskog vijeća iz reda bošnjačkog naroda, iako je propisano da to mjesto pripada Bošnjacima, s obzirom da gradonačelnik dolazi iz reda hrvatskog naroda. Na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća Čapljina, vijećnici iz Kluba SDA opet su predložili izbor predsjedavajućeg Gradskog vijeća, međutim bezuspješno, s obzirom da je HDZ opet blokirao izbor.

Tim povodom razgovaramo sa Dženisom Veledarom, vijećnikom Stranke demokratske akcije u Gradskom vijeću, a ujedno predsjednikom Asocijacije mladih SDA Čapljina i članom Izvršnog odbora Kantonalne organizacije Asocijacije mladih SDA HNK.

Gospodine Veledar, hvala Vam na izdvojenom vremenu da govorite za naš portal. Na samom početku, recite nam nešto više o sebi, predstavite se široj publici. Poznato je, kao što smo naveli, da ste vijećnik SDA u Gradskom vijeću Grada Čapljine, predsjednik Asocijacije mladih SDA Čapljina i član Izvršnog odbora KO Asocijacije mladih SDA HNK.

Prije svega hvala Vama i redakciji portala što ste mi omogućili da govorim o nekim ključnim temama vezanim za moje političko dijelovanje. Uvijek je najteže govoriti o sebi, mogu reći da je Dženis Veledar mlada i ambiciozna osoba koja politiku smatra kao jednim plemenitim zanimanjem, zanimanjem koje treba ljudima olakšati način življenja. Te osoba koja kao i većina ljudi pokušava da svoje vrline i dobre strane ispolji na najbolji mogući način i u konačnici stavi ih u funkciju zajednice.

HDZ već godinama insistira na izmjenama Izbornog zakona predlažući diskriminatorna rješenja koja dalje vode u etničku podjelu. Pritom, često (zlo)upotrebljavaju termin "majorizacija" navodeći kako su Hrvati, kao najmalobrojniji narod, diskriminisani po brojnim osnovama. U Hercegovini, konkretno recimo u Zapadnohercegovačkom i Hercegovačko-neretvanskom kantonu, u onim dijelovima gdje je HDZ na vlasti, oni nemaju problem da u školskim, općinskim i gradskim objektima ističu zastave paradržavnih tvorevina, vjerske simbole jednog naroda, itd. Kako evo Vi, kao mlada osoba, gledate na takvu činjenicu?

Stara poslovica koja najbolje oslikava nekog jeste "daj im vlast, da vidiš kakvi su". To je u ovom slučaju najbolje oslikava politiku HDZ-a BiH. U Lokalnim zajednicama i kantonima gdje spomenuta politička opcija ima većinu na djelu je stvarna majorizacija. Iz lepeze takvih sredina uzet ću moju Čapljinu.
Puno je stvari koje Bošnjake povratnike u Čapljinu muče. Pored nabrojanih stvari u vašem pitanju u Čapljini u Gradskoj administraciji je zapošljeno oko 140 ljudi, od toga su samo 2 Bošnjaka.
U Javnim preduzećima kojim je Grad Čapljina osnivač od ukupnog broja zaposlenih (oko 400) imamo 1% Bošnjaka, što je manje i od statističke greške.
Na sceni imamo i osporavanje institucije Islamske Zajednice gdje za šest godina na službeni račun Medžlisa IZ Čapljina nije uplatila ni jedna konvertibilna marka iz razloga jer je ta institucija ojačana i stavljena na "svoje noge" i kao takva nije prihvatljiva aktuelnoj vlasti.
Čak u pojedinim segmentima imamo i osporavanje našeg bosanskog jezika.
Zatim imamo i problema komunalne prirode gdje se iz mjesta sa većinskim Bošnjačkim stanovništvom ne odvozi otpad, ni u 21. stoljeću nemamo u pojedinim mjestima javne rasvjete.
Posebna priča je za Staru gradsku jezgru Počitelj, gdje Grad Čapljina nije uložio ni minimalna sredstva u obnovu istog dok je Vlada Federacije BiH uložila skoro šest miliona konvertibilnih maraka.
HDZ-u BiH u sredinama gdje su vlast ne odgovaraju Bošnjaci (kojih je takvih preko 90%) sa stavom i koji ne dopuštaju trgovine sa svojim narodom, koji ispravno zastupaju stavove i svaki vid vrijednosti koji je u interesu povratnika Bošnjaka.
Očito je da sistemu HDZ-a u svim lokalnim zajednicama gdje čine vlast odgovaraju samo oni Bošnjaci koje oni odaberu, u širim narodnim masama poznatiji kao "privatni Bošnjaci HDZ-a".

Osim gore navedenog, Stolac i Čapljina su najbolji primjer majorizacije i diskriminacije, gdje već godinama HDZ koji ima apsolutnu vlast na čelu sa gradonačelnikom opstruiše izbor predsjedavajućeg Gradskog vijeća iz reda bošnjačkog naroda. To se desilo i na posljednjoj sjednici. Možete li nam reći nešto više o tome, hronološki gledano par godina unazad, pa do posljednje sjednice. Kakav je stav vijećnika Stranke demokratske akcije?

Čapljina i Stolac su pravi primjeri diskriminacije Bošnjaka  što se tiče i izbora predsjedavajućeg GV.
Zbog Vaših čitatelja povući ću paralele sa gradovima i općinama gdje su Bošnjaci većina i gdje vlast ima SDA sa mojom Čapljinom i Stocem.
U Kaknju (gdje Hrvata po zakonu o principima Lokalne samopurave ne trebaju imati predsjedavajućeg jer ih po popisu nema dovoljan broj) predsjedavajući vijeća dolazi iz reda Hrvata i to konkretno iz HDZ-a upravo zbog prava tog naroda u toj lokalnoj sredini, potrebe Hrvata su zastupljene u Budžetu i za sve dobiju podršku načelnika i Opštinske većine u vijeću koji dolaze iz SDA. Predsjedavajući uživa apsolutna prava kakva pripadaju takvoj funkciji a to su profesionalan status, kancelarija za rad i primanje stranaka kojima treba pomoć, dok u Čapljini i Stocu imamo da pored toga što HDZ ne dopušta izbor predsjedavajućeg do lošeg odnosa prema toj osobi gdje čak nema ni osnovnih uslova za rad. Nažalost u ove dvije sredine nemamo ni slovo one teze koju je jednom prilikom parlamentarac iz HDZ-a BIH rekao u Federalnom parlamentu da su "Hrvati u BiH nosioci evropskih vrijednosti" to očito kaljaju upravo funkcioneri te stranke.
Funkcija predsjedavajućeg u Čapljini je jedan simboličan detalj u setu prava koji pripada Bošnjacima a to im se osporava. Vijećnici SDA u GV su zadnju sjednicu napustili upravo zbog stava HDZ-a BiH prema Bošnjacima i političkim predstavnicima Bošnjaka u Čapljini.
Smatram i tako sam odgajan da su civilizacijske vrijednosti poštovanje svojih komšija u ovom slučaju poštovanje i političkih predstavnika kojima su moje komšije dali povjerenje, nažalost očito u Čapljini ne nailazimo na ista razmišljanja sa pojedincima (ne svim) iz HDZ-a BiH.

Pored ovoga Dženise, Vi ste i predsjednik Asocijacije maldih SDA Čapljina te član Izvršnog odbora Kantonalne organizacije Asocijacije mladih SDA HNK. Aktivna ste mlada osoba, koja se ne plaši iznijeti svoj stav, uprkos svim dosadašnjim blokadama, opstrukcijama i pravi ste primjer kako se mlada osoba treba boriti za ljudska prava, otklanjanje diskriminacije i ostale civilizacijske vrijednosti. Koje su to aktivnosti Asocijacije mladih u Čapljini i u Hercegovini i koja bi bila Vaša poruka mladim ljudima koji nas prate i čitaju?

Asocijacija mladih SDA je zasigurno najjača i najbrojnija omladinska organizacija u Bosni i Hercegovini i zadovoljstvo je biti u takvom timu. Sigurno da biološki sat ne može prestati kucati pa tako dolazi i vrijeme kad će članovi Asocijacije mladih SDA biti dio sistema koji donosi odluke za boljitak svoje države i svih naroda koji se nalaze u našoj državi.
U Čapljini od svih aktivnosti izdvojit ću jednu a to je veliko pristupanje omladine Stranci demokratske akcije. Omladina želi biti dio procesa vezanih za politiku što dovoljno govori o  svijesti omladine.
Moja poruka mladima je da se odlučno bore za svoja prava, prava svog naroda i interese svoje zemlje te traže svoje mjesto u društvu – to je naša dužnost i odgovornost jer ova naša predivna zemlja ostaje na nama.