HISTORIJA | Juni 12, 2021

Godišnjica stradanja bošnjačkog stanovništva Žulja kod Nevesinja

Jedno od sela nevesinjske općine koje je pretrpjelo ogromne gubitke je i selo Žulja u kojem se danas obilježava 29. godišnjica stradanja. Pored ovog sela, teže su stradala i ostala sela ove regije, uključujući Rabinu, Bakračušu i Prijeki Grm.

Godišnjica stradanja bošnjačkog stanovništva Žulja kod Nevesinja

Na teritoriji Općine Nevesinje, u periodu između 14. i 30. juna 1992.godine Bošnjaci ove regije doživjeli su nezapamćeno stradanje i genocid. Ubijeno je 305 osoba bošnjačke nacionalnosti ili 9,1% od ukupnog broja stanovništva, što Nevesinje svrstava odmah iza Srebrenice i Prijedora po procentu stradanja. Među ubijenima je također i 26-ero djece, neka od njih nisu imala ni ime, jer su rođena u zbjegu, gdje su se preživjeli danima, bez vode i hrane, planinskim bespućima probijali prema slobodnoj teritoriji Mostara i Konjica dok je njihova imovina potpuno opljačkana, a svi stambeni i vjerski objekti spaljeni i porušeni. Od 305 stradalih osoba bošnjačke nacionalnosti pronađeno je njih 171, dok se za posmrtnim ostacima 130 osoba još traga. Na području Nevesinja su ubijeni i brojni Bošnjaci dovedeni sa drugih prostora Bosne i Hercegovine.

Jedno od sela nevesinjske općine koje je pretrpjelo ogromne gubitke je i selo Žulja u kojem se danas obilježava 29. godišnjica stradanja. Pored ovog sela, teže su stradala i ostala sela ove regije, uključujući Rabinu, Bakračušu i Prijeki Grm.

14. juna 1992. godine, jedinice srpske vojske i JNA izvršile su napad na ova sela, nakon vojnih poraza pretrpljenih u dolini Neretve, svoju snagu odlučili su pokazati nad nenaoružanim bošnjačkim stanovništvom nevesinjskih sela. Zločinci su u Žulja ušli u ranim jutarnjim satima, a poslije višesatnog iživljavanja nad golorukim narodom, 33 osobe su odvedene iz sela te se vjeruje se da su bačene u jamu Lipovača. Od 33 nestale osobe, pronađeni su posmrtni ostaci od samo tri. Svi bošnjački stambeni objekti su zapaljeni i porušeni ukjljučujući i seosku džamiju koja je danas obnovljena, dok se ostaci stare munare mogu vidjeti na istočnom prilazu selu.

Da zločinačka ruka nije birala najbolje pokazuje činjenica o starosnoj dobi žratava, najstarija žrtva je imala 83 godine, a najmlađa nepunih 8 godina. Dvadeset sedam godina poslije, porodice žrtava i dalje tragaju za tijelima svojih 35 nestalih članova porodice sa ovog područja. Samo iz Žulja 31 osoba danas se vodi nestalom, te 4 osobe s Dubavice.

Za zločine u nevesinjskoj općini podignuta je optužnica protiv Krste Savića i Milka Mučibabića. Savić je osuđen na 20 godina zatvora, a Mučibabić je umro prije izricanja pravosnažne presude, dok je prema svjedočenjima preživjelih Nevesinjaca, na vrhu nevesinjske vojne piramide zla bio Novica Gušić koji je naredo pokolj Bošnjaka ovog kraja.