Hercegovačka borba za prevlast: UZP ili BiH?! Šta je pozadina sve češćih vandalskih napada u Mostaru?

Preksinoć, skoro u ponoć, u toku policijskog sata, svjedočili smo još jednom vandalskom napadu tzv. Ultrasa - navijača Zrinjskog. Grupa od 50-ak huligana upala je u Donju mahalu, gradsko područje Stari grad većinski naseljeno bošnjačkim stanovništvom, s ciljem izazivanja nereda i sigurnosnog haosa, rušeći, paleći i nanoseći veliku imovinsku štetu.

Postavlja se pitanje kako je moguće da je MUP HNK dozvolio da se uopšte veća organizovana grupa huligana kreće po gradu, u toku policijskog sata, navodno totalno neopaženo, kao da u Mostaru nema ni sigurnosnih kamera i kao da se radi o nekoliko metara udaljenosti?

Osim posljednjeg vandalskog napada, sličnim napadima svjedočili smo ne tako davno, kada su huligani upali u staru jezgru grada, nanoseći ogromnu materijalnu štetu i uništavajući imovinu, a neki od njih tada su bili naoružani automatskim oružjem.
Možete samo zamisliti šta bi se desilo da je u takvoj situaciji došlo do otvorenog sukoba.

Mostar je najveći grad i privredni, sportski, kulturni, ali i politički centar Hercegovine, a svakako uz navijačke grupe Veleža i Zrinjskog, podložno je tlo za političke instrumentalizacije vandalskih napada.

Ko i u koje svrhe instrumentalizira Ultrase?

Policija u HNK već dugi niz godina nema komesara, a jasno je propisano da ministar unutrašnjih poslova i komesar policije ne mogu biti iz reda istog naroda.

Trenutna situacija u potpunosti odgovara HDZ-u: ministar unutrašnjih poslova je Slađan Bevanda (HDZ), premijer HNK je Nevenko Herceg (HDZ), a novi gradonačelnik najvećeg hercegovačkog grada je Mario Kordić (HDZ), dok je omjer snaga u kantonalnoj Skupštini prvi put nakon rata 16-14 u korist H komponente.

Isključiva odgovornost za trenutnu sigurnosnu situaciju u Mostaru i Hercegovini, koja se sve češće narušava je na HDZ-u i ministru unutrašnjih poslova Bevandi, koji ciljano i planski odugovlači sa imenovanjem v.d komesara policije.

Šta je uzrok svemu tome?

Izbor gradonačelnika Mostara bio je historijska prilika za probosanskohercegovačke snage da HDZ-u i Draganu Čoviću pokažu da Mostar nije, niti će biti stolni hrvatski grad, međutim zahvaljujući Našoj stranci i vijećnicama koje nisu glasale za kandidata Koalicije za Mostar dr. Zlatka Guzina, HDZ je ponovo dobio gradonačelnika, iako nema prevlast u Gradskom vijeću.

Zašto je omjer snaga u kantonalnoj Skupštini 16-14 u korist H komponente?
Za razliku od Gradskog vijeća Grada Mostara, gdje se pokazalo da niti jedan blok nije dominantan i nema prevlast, prvenstveno zahvaljujući okrupnjavanju snaga i formiranju jedinstvene Koalicije za Mostar, koja je okupila 5 političkih subjekata, u kantonalnoj Skupštini situacija je bitno drugačija. 16 zastupnika imaju stranke s hrvatskim predznakom, dok 14 imaju probosanskohercegovačke. To je rezultat činjenice da su Bošnjaci prvaci svijeta po broju stranaka. Naša stranka, Nezavisni blok, Narod i Pravda i drugi mali subjekti i nezavisni kandidati, 2018. godine bacili su niz Neretvu glasove i direktno doprinijeli takvoj situaciji u kantonalnoj Skupštini i činjenici da još nema komesara, da je ministar policije iz HDZ-a, premijer kantona iz HDZ-a i gradonačelnik Mostara iz HDZ-a.

Te stranke su Draganu Čoviću i HDZ-u prvi put nakon rata u kantonalnoj Skupštini omogućile većinu strankama s hrvatskim predznakom, a kasnije direktno pomogle u izboru HDZ-ovog gradonačelnika Mostara.

Da li su oni Čovićev “Plan B” za 2022. godinu ostaje da se vidi, a pitanje komesara policije u HNK će izgleda još malo sačekati.