Da li Bosnu i Hercegovinu očekuje “hrvatsko političko proljeće” i hoće li HDZ BiH konačno dobiti ozbiljnu opoziciju i konkurenciju – pitanja su koja sve više zaokupljaju pažnju javnosti.
Povod za to je javni sukob između Dragana Čovića, predsjednika HNS-a i HDZ-a BiH, i četiri opozicione stranke s hrvatskim predznakom koje su mu uputile otvoreno pismo. Pozadina sukoba još nije do kraja jasna – Čović tvrdi jedno, dok Ilija Cvitanović (HDZ 1990) i Mario Karamatić (HSS) iznose drugačije informacije.
Prema Čovićevim navodima, lideri opozicionih stranaka su bili pozvani na sastanak i navodno su obećali dolazak, ali su “na savjet stranih administratora” odustali. Lideri “četvorke” to kategorički negiraju, tvrdeći da Čović redovno komunicira s predstavnicima međunarodne zajednice, dok oni djeluju samostalno i nezavisno.
Četiri opozicione hrvatske stranke – HDZ 1990, HNP, HDS i HSS – odlučile su zajednički nastupiti na općim izborima zakazanim za jesen 2026. godine, predstavljajući se kao alternativa vladajućem HDZ-u BiH.
Prema saopćenju HDZ-a 1990, Ilija Cvitanović (HDZ 1990), Ilija Vukadin (HNP), Ivo Tadić (HDS) i Mario Karamatić (HSS) usaglasili su osnovne smjernice zajedničkog političkog djelovanja. Nedavno su odbili učestvovati u zasjedanju Hrvatskog narodnog sabora BiH (HNS), optužujući HDZ BiH za monopolizaciju tog tijela, koje je prvobitno osnovano radi osiguravanja ravnopravnosti Hrvata u BiH.
Cvitanović ističe da je cilj “četvorke” formiranje političke snage koja će nakon izbora imati legitimitet i kapacitet za učešće u vlasti na svim nivoima, te za istinsko zastupanje interesa hrvatskog naroda.
S druge strane, Čović poručuje: “Nema opozicionih stranaka u HNS-u”.
– Vrata sam svima otvorio i kao predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a. Statut jasno definiše uloge u Saboru. Razumijem da neki traže politički prostor, ali da ne bih povrijedio nečiju sujetu – sve ću im reći u lice, kazao je Čović.
Dodao je da tokom posljednjeg razgovora sa liderima “četvorke” nije stekao dojam da postoje problemi, ali tvrdi da su “neki administratori” kasnije utjecali na njihovu odluku. Čović priznaje da HDZ BiH treba opoziciju, ali očigledno ne unutar HNS-a.
Cvitanović i Karamatić uzvraćaju: “Čović ne govori istinu”
Ilija Cvitanović kaže da nije razgovarao s Čovićem, niti mu je potvrđivao dolazak. Dodaje da su javnosti željeli pojasniti zašto već dvije godine ne učestvuju u radu HNS-a.
– Jasno smo rekli da nećemo dozvoliti da HNS bude instrument jedne stranke za gušenje drugačijeg mišljenja među Hrvatima. Na nas ne utiču ni ambasade ni međunarodni predstavnici – poručio je Cvitanović.
On ističe da podržavaju izmjene Izbornog zakona i da će, ukoliko trenutni prijedlog ne prođe u Domu naroda BiH, “četvorka” predložiti novi zakon koji će omogućiti izbor “hrvatskog člana Predsjedništva BiH”.
Mario Karamatić iz HSS-a kaže da nikada nije razgovarao s visokim predstavnikom Christianom Schmidtom, niti bilo kojim ambasadorom, te odbacuje tvrdnje o vanjskom utjecaju.
– Za razliku od mene i mojih kolega, Čović je na dnevnoj vezi sa Schmidtom i ambasadorima. Nećemo učestvovati u HNS-u kao njegova navijačka skupina – naglašava Karamatić.
Raguž: “Nikad nije kasno”
Slaven Raguž, lider Hrvatske republikanske stranke (HRS), koja od 2019. ne učestvuje u radu HNS-a, kaže da je zadovoljan što su druge stranke konačno shvatile problem.
– Drago mi je da su kolege iz HDZ-a 1990, HSS-a, HDS-a i HNP-a shvatile ono što govorimo već godinama. Nikad nije kasno – poručio je Raguž.
Dodaje da je bilo razgovora o saradnji, ali da još nije donesena zvanična odluka. Konačnu riječ daće Središnji odbor HRS-a krajem maja.
– Ne želimo samo zamijeniti HDZ pa raditi isto što i oni. Potrebno je suzbiti stranačko zapošljavanje i korupciju. Bez toga nismo ništa postigli – zaključuje Raguž.
