Zaborav je prvi korak ka reviziji sadašnjosti i historije, a u politici je simptomatična pojava. Kada dnevna politika uzme primat, tada populizam zasjeni zdrav razum i historijske činjenice.
Svako gibanje na svjetskoj geopolitičkoj sceni ima regionalni i lokalni utjecaj na Bosnu i Hercegovinu. Svaka kriza na svjetskom nivou se po pravilu uokviruje u ranije postavljene nacionalističke i šovinističke šablone prema Bošnjacima u cilju dehumanizacije.
U ovom kontekstu prednjače mediji iz Banjaluke i zapadnog Mostara, a posljednjih dana omiljena im je tema Iran.
Za TV Herceg-Bosne Iran i druge teme vezane za Bliski Istok i jugozapadnu Aziju poslastica su u kontekstu patološke potrebe za političkom i svakom drugom diskvalifikacijom Bošnjaka i BiH.
U posljednjem izdanju sedmične emisije Kompas gostovao je „iskusni“ hrvatski političar Božo Ljubić, koji je agresiju na Iran pokušao iskoristiti da izađe iz sjene Dragana Čovića.
Sporna emisija ima vrlo zvučnu najavu „Od Pogorelice do Heleza veze Sarajeva i Teherana su jake–pozivam hrvatske…“, a jedan lokalni portal je (ne)svjesno otišao korak dalje i u naslov dodao „Iran ima ulogu i u mostarskoj Mevlani?!“
Upravo se taj dio razgovora, u kojem Ljubić „otkriva“ vezu Centra Mevlana i Irana, vrtio naredni dan na vijestima radija HB kao nekakav krunski dokaz protiv prava Bošnjaka na vraćanje vakufske imovine.
Nije trebalo dugo čekati reakciju iz Mostarskog muftijstva, a niti pokušaj Ljubića da se kroz demanti objasni da nije mislio ono što je rekao.
„Višedecenijski političar prim. dr. Božo Ljubić, čelnik Glavnog vijeća udruženja građana Hrvatski narodni sabor s mnogo mandata i ministarskih fotelja požurio je da javnosti ‘otkrije’ spregu između mostarskog Interkulturnog centra Mevlana i Islamske Republike Iran“, poručuju iz Muftijstva te ukazuju da je Ljubić u svom govoru otkrio još jednu činjenicu o uzurpiranju Lakišića vakufa.
Naime, Ljubić je javni prostor uveo novi toponim. te time otkrio namjeru politike koju zastupa da se slobodni dio Lakišića harema odsada ima zvati „Kazališni trg“.
Iz Muftijstva te podsjećaju da je ovaj lokalitet posjećivao i bivši američki ambasador Michael Murphy, visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovini Christian Schmidt i ambasador Ujedinjenog Kraljevstva Julian Reilly.
Svi navedeni su dali podršku izgradnji Interkulturnog centra Mevlana kao važnog, još jednog, mostarskog Mosta za spas multietničkog Mostara.
U svom Otvorenom pismu Ljubić nevješto pokušava krivicu svaliti na novinare te tvrdi da se radi o „zbrkanom tekstu koji ne odražava ni formu ni sadržaj intervjua“ iako se radi o saopćenju produkcije spomenute emisije.
„Ne znam kako je novinar portala Bljesak info iz moga odgovora mogao izvući zaključak da sam doveo vezu Irana s ambicijama da se u mostarskoj centralnoj zoni izgradi centar Mevlana. Želim vjerovati da je Muftijstvo svoju reakciju temeljilo upravo na citiranom naslovu teksta objavljenom na portalu Bljesak.info, budući da vjerojatno razgovor nisu pratili uživo a, koliko znam, tek je kasnije objavljen na YouTube“, piše Ljubić.
Saradnja Mostara i Isfahana
Kad je u pitanju sjećanje Ljubića možda mu godine mogu biti isprika, ali nadobudni voditelj emisije, univerzitetski profesor, sigurno se dobro sjeća vrlo dinamičnih veza „zapadnog“ Mostara i Irana u mandatu pokojnog gradonačelnika Ljube Bešlića.
Iako je posljednjih dana poželjno brisati tragove veza s Iranom, arhiva javnih ustanova, Grada Mostara, Vlade HNK, i brojnih medija vjerno svjedoči o višegodišnjim manifestacijama „Dani Irana“ u Mostaru koje su se održavale u kulturnom Centru Kosača.
U Mostaru se često dokazuje izreka da je historija najbolja učiteljica jer upravo na isti dan prije osam godina gradonačelnik Ljubo Bešlić je bio u posjeti Isfahanu gdje su dva gradonačelnika potpisala Sporazum o kulturnoj i ekonomskoj saradnji.
To je bio prvi korak za bratimljenje dva grada koji imaju zajednički simbol – mostove i dio su UNESCO-ve baštine.
Godine 2016. i 2017. Mostar je bio domaćin manifestacije „Dani Irana u BiH“, a program se održavao u Kosači.
Učesnike tih događaja je posebno frapirala servilnost i napadno gostoprimstvo domaćina koji su očito imali namjeru da osvoje povjerenje gostiju ili su pak u njima proradili iranski geni.
Sanadin Voloder
