KULTURA | Februar 28, 2022

Izložba "Historijski kontinuitet Bosne i Hercegovine" na Filozofskom fakultetu u Tuzli

Izložba "Historijski kontinuitet Bosne i Hercegovine" na Filozofskom fakultetu u Tuzli
Izložba "Historijski kontinuitet Bosne i Hercegovine" na Filozofskom fakultetu u Tuzli

Povodom Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine, danas je na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli otvorena izložba grbova „Historijski kontinuitet Bosne i Hercegovine“.

Studenti i studentice su doprinijeli obilježavanju 30. godišnjice Nezavisnosti Bosne i Hercegovine izradom grbova i simbola bosanskohercegovačke države kroz viševijekovnu tradiciju.

Ovim putem je još jednom pokazan značaj obilježavanja važnih historijskih datuma, a u ime samog organizatora, Studentskog vijeća, se povodom otvaranja izložbe obratila i Maida Šljivić:

"Nezavisnost je preduslov slobodi. Država Bosna i Hercegovina je svoju nezavisnost, svoj preduslov za slobodu ponovo dobila 90ih godina. Međutim, Bosna se dva puta oslobađala, dva puta morala da potvrđuje da je spremna biti slobodna, prvi put od okova socijalizma. Drugi put, od velikosrpskog i velikodržavnog agresora u periodu 1992 - 1995. Na nama mladima je zadatak da čuvanjem od zaborava, obrazovanjem i učenjem sačuvamo svoju slobodu, svoju državu. Također, danas imamo sve manje svjedoka prošlih događaja, sve je manje onih koji mogu iz prve ruke govoriti o historiji, zato je zadatak nas mladih da učimo, pogotovo nas na polju društvenih i humanističkih nauka. Jer jedino obrazovanjem možemo odavati čast nasoj državi i našoj slobodi. Neka nam ovi dani proteku u čast nezavisnosti, u čast naše slobode."

U okviru programa prisutnim se obratila i studentica Samra Halilović stavljajući akcenat na negiranje i zloupotrebu Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine:

„Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine je od samog svog proglašenja dobio drugačiju, namjerno stvorenu dimenziju. Agresija na / protiv Republike Bosne i Hercegovine i genocid nad Bošnjacima nastojali su se pokazati kao neposredna posljedica proglašenja nezavisnosti. Velikodržavne politike su ovim imale namjeru opravdati zločine koji su uslijedili. Pod krinkom očuvanja Jugoslavije želio se sprovesti plan Miloševića koji je bio kompatibilan sa planom Franje Tuđmana - podijelit Republiku Bosnu i Hercegovinu i stvoriti Veliku Hrvatsku i Veliku Srbiju. Stoga, danas kad se nalazimo u vremenu u kojem ove politike nisu izgubile svoj korijen, čuvajmo i branimo ono što je dio naše države i što je nas odbranilo.“

Referendum za nezavisnost Bosne i Hercegovine održan je 29. februara i 1. marta 1992. Izlaznost je iznosila 63,7% od kojih se 99,7% se opredijelilo za nezavisnu i suverenu Republiku Bosnu i Hercegovinu, a tek 0.3% je bilo protiv nezavisnosti.