Regulatorna komisija za energiju Federacije Bosne i Hercegovine (FERK) će na sutrašnjoj sjednici odlučivati o zahtjevu Elektroprivrede BiH (EP BiH) za povećanje cijena električne energije. Iako formalna odluka još nije donesena, gotovo je izvjesno da će zahtjev biti usvojen, čime će građani koji su korisnici EP BiH uskoro plaćati skuplju električnu energiju.
U Federaciji BiH postoje dvije javne elektroprivrede: EP BiH, koja u najvećoj mjeri snabdijeva područja s bošnjačkom većinom, te Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg-Bosne (EP HZHB), koja pokriva krajeve sa većinskim hrvatskim stanovništvom. Zanimljivo, poskupljenje će pogoditi isključivo korisnike EP BiH – dok EP HZHB, barem za sada, neće podizati cijene.
Ovo praktično znači da će, primjerice, građani Kiseljaka koji struju kupuju od EP BiH plaćati višu cijenu u odnosu na svoje komšije koji su korisnici EP HZHB. Tehnički gledano, moguće je promijeniti snabdjevača, ali procedura je složena i rijetko se provodi u praksi.
Glavni razlog za poskupljenje kod EP BiH leži u činjenici da većinu električne energije proizvodi iz termoelektrana koje ovise o rudnicima. Ti rudnici su već godinama u krizi – bilježi se pad proizvodnje još od 2019. godine, kada je kompanija imala bilansne viškove. Danas, usljed rasta potrošnje i slabije proizvodnje, EP BiH se sve više oslanja na uvoz, što dodatno povećava troškove.
S druge strane, EP HZHB većinu električne energije proizvodi iz hidroelektrana, a sve više i iz obnovljivih izvora poput solarnih i vjetroelektrana, što joj daje stabilniju tržišnu poziciju. U takvom kontekstu, EP HZHB nije ni podnosila zahtjev za povećanje cijena.
Posebno je zanimljivo da su obje elektroprivrede u približno 90-postotnom vlasništvu Vlade Federacije BiH, na čijem je čelu aktuelna “Trojka”, dok resor energetike vodi ministar Vedran Lakić (SDP). Postavlja se logično pitanje – kako je moguće da dvije kompanije pod istim političkim kišobranom vode toliko različitu politiku prema krajnjim korisnicima?
Elektroprivreda BiH ima više od 805 hiljada korisnika i zapošljava 3.905 radnika, dok EP HZHB ima 203 hiljade korisnika i 2.332 zaposlena. Uprkos toj razlici u obimu poslovanja i broju potrošača, teret energetske krize i lošeg upravljanja snosiće isključivo kupci EP BiH – mahom Bošnjaci.
I dok se vlasti u Sarajevu hvale reformama i evropskim putem, građani će konkretne rezultate tih reformi osjetiti već sljedećeg mjeseca – na uvećanim računima za električnu energiju.
