HISTORIJA | Mart 11, 2022

Jovan Divjak: Džentlmen koji je branio Sarajevo

Rođen je u Beogradu na današnji dan 1937. godine, a s obzirom na to da mu je otac porijeklom iz Bosanske krajine (Bosanske Krupe) gdje je radio kao učitelj, Divjak se nacionalno izjašnjavao kao Bosanac, što je u više navrata isticao u intervjuima za domaće i inostrane medije.

Jovan Divjak: Džentlmen koji je branio Sarajevo

Rođen je u Beogradu na današnji dan 1937. godine, a s obzirom na to da mu je otac porijeklom iz Bosanske krajine (Bosanske Krupe) gdje je radio kao učitelj, Divjak se nacionalno izjašnjavao kao Bosanac, što je u više navrata isticao u intervjuima za domaće i inostrane medije.

Završio je 12. klasu Vojne akademije u Beogradu, kurs za komandanta bataljona, Komandno-štabnu akademiju i Ratnu školu. Kasnije je završio Štabnu školu francuske vojske. Predavao je u Vojnoj školi u Sarajevu. Rat ga je zatekao na dužnosti oficira u štabu Teritorijalne odbrane Bosne i Hercegovine. Postao je brigadni general Armije RBiH i pomoćnik načelnika Glavnog štaba Armije Republike Bosne i Hercegovine. Prvi je nosilac najvišeg francuskog ordena, Legije časti, iz Bosne i Hercegovine.

Vidjevši da JNA naoružava srpske paravojne formacije i civile, odlučio je da oružje iz Kiseljaka preda Teritorijalnoj odbrani BiH, kako ga JNA ne bi zloupotrijebila. Vojni sud JNA ga je 1991. osudio na 9 mjeseci zatvora zbog izdavanja oružja TO BiH. Kaznu je izbjegao napustivši JNA, nakon čega se pridružio Armiji Republike Bosne i Hercegovine.

Suprotstavio se srpskoj propagandi u manipuliranju srpskim žrtvama u Sarajevu, odbivši svaku pomisao na masovna stradanja Srba, ističući da su Srbi u Sarajevu pretežno stradali od srpskih granata, a da nad Srbima nije vršen planski ili sistematski zločin.

Divjak je uhapšen 3. marta 2011. godine u 20:00 sati na osnovu Interpolove potjernice i optužnice o počinjenim ratnim zločinima koju je raspisala Srbija, na bečkom aerodromu na putovanju iz Sarajeva za Italiju. Vijest je potvrdilo Ministarstvo unutarnjih poslova Austrije preko glasnogovornika suda Rudolfa Gollia. Sud u Korneuburgu je podnio zahtjev za hapšenjem.

 Vjerovatno se radilo o incidentu u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, zbog kojeg je uhapšen i bivši bosanskohercegovački političar Ejup Ganić u Londonu 2010. godine. Nakon demonstracija pred austrijskom ambasadom u Sarajevu, austrijski ministar vanjskih poslova Michael Spindelegger 7. marta 2011 izjavljuje da je izručenje Jovana Divjaka Srbiji po optužnici malo vjerovatno. Istoga dana Divjaka su u zatvoru posjetili bosanskohercegovački političari Željko Komšić i Sven Alkalaj. Komšića je 8. marta primio u službenu posjetu austrijski predsjednik Heinz Fischer. Demonstracije u organizaciji Društva za ugrožene narode održane su i u Beču i na njima je učestvovalo oko 200 ljudi. Dana 29. jula 2011. austrijski sud odbija zahtjev Srbije za izručenje i oslobađa Divjaka.

Jovan Divjak je preminuo u Sarajevu, 8. aprila 2020. godine. Od njega su se oprostili brojne poznati ličnosti i građani, a između ostalih članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić i Šefik Džaferović su uputili telegram sućuti.