Stipendije za mostarske srednjoškolce

Mostarska Srednja građevinska škola i ove godine je, u saradnji sa nekoliko firmi sa područja Mostara, osigurala stipendije za učenike koji upišu deficitarna zanimanja, u navedenoj obrazovnoj instituciji.

Jedan od gorućih problema našeg društva i glavni razlog iseljavanja stanovništva je nezaposlenost. Razlozi za nju su brojni. Neki od njih su hiperprodukcija kadrova za koje na tržištu nema dovoljno radnih mjesta. S druge strane je nedostatak kvalificirane radne snage određenih zanimanja.

Stoga stručnjaci ističu da je nužna racionalnija upisna politika u srednje škole, ali je neophodno i da roditelji i učenici dobro razmisle prije odabira budućeg zanimanja.

Nastojeći riješiti ovaj problem, neki kantoni učenicima već godinama nude stipendije ukoliko se po završetku osnovne škole opredijele za jedno od deficitarnih zanimanja. Upućeni u ovu problematiku vjeruju da će vrlo skoro i Hercegovačko–neretvanski kanton (HNK) biti u mogućnosti realizirati ovakav projekat.

U međuvremenu, rješenje problema zajednički nastoje iznaći građevinske kompanije i obrazovne institucije. Tako je Javna ustanova (JU) Srednja građevinska škola u školskoj 2019./2020. godini učenicima ponudila stipendije u iznosu od 200 KM mjesećno tokom čitavog školovanja, ukoliko upišu neki od građevinskih zanata, koji su deficitarni na našem tržištu rada. Svi prijavljeni učenici, opredijelili su se za zanimanje keramičar – teracer. Stipendije su velikodušno obezbijedile građevinske kompanije sa područja HNK i to HP Investing, Amitea, Babić, Građevinar Fajić, Gradnja, Memić dekor i Libela.

Kada izuzmemo pomenutu školsku godinu, iz građevinske škole već 12 godina nije izašao niti jedan zanatlija, bilo kojeg smjera, podaci su iz te obrazovne institucije. Ova činjenica je naročito porazna kada se uzme u obzir da su upravo ova zanimanja deficitarna ne samo u BiH, nego i u čitavom regionu.

Svima je problem naći dobrog majstora, bez obzira da li se nešto zidam, mijenja parket, laminat, izrađuje novi krov, ili se izvode bilo kakvi drugi građevinski radovi. Da se i ne govori o tome da je poslovanje građevinskih kompanija izuzetno otežano zbog nedostatka kvalificiranih majstora. Upravo zato su plate ovim ljudima često znatno veće nego plate osoblja sa završenom srednjom, pa čak i visokom stručnom spremom. Kako se saznaje, plata tesara, zidara ili armirača iznosi između 1200 i 2200 KM, zavisno od iskustva, obima i složenosti posla.

Zbog svega navedenog privredni subjekti ponovo su spremni stipendirati učenike sa po 200 KM mjesečno, ovaj put za zanimanja tesar – parketar i zidar – fasader – izolater. Spremnost na učešće u projektu izrazile su kompanije GTR, Hering, Gradnja i Libela. Druga, ali nipošto ne manje bitna, strana ove priče je činjenica da će stipendirani učenici praktičnu nastavu obavljati u pomenutim kompanijama, što će imati višestruku korist za sve učesnike procesa, ali i pružiti učenicima priliku za zaposlenje odmah po završetku škole. Naravno, cijeloj priči prethodit će potpisivanje ugovora između privrednog subjekta i roditelja učenika, kao i između privrednog subjekta i škole, kako bi se precizno definisala prava, ali – što je još bitnije – dužnosti svih aktera ove priče.

Ovim zajedničkim projektom JU Srednje građevinske škole i kompanija ova škola se približava dualnom sistemu obrazovanja, kakav je aktuelan u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj, a koji podrazumijeva velik broj časova praktične nastave, koja se od početka školovanja odvija u preduzećima. Kako ističu eksperti iz te struke, prednost ovakvog sistema je što učenik još za vrijeme školovanja stiče praktična znanja i vještine, ali i što mu je odmah po završetku trećeg razreda skoro zagarantovano zaposlenje, pod uslovom da za vrijeme školovanja iskaže interes i volju za rad.