U protekle četiri godine – 2021, 2022, 2023. i 2024. – Federacija Bosne i Hercegovine nije bilježila pad zaposlenosti tokom godine. Posljednji takav scenarij zabilježen je 2020. godine, u jeku pandemije COVID-19. Ipak, prema najnovijim podacima Porezne uprave FBiH, u 2025. godini došlo je do značajnog pada broja zaposlenih, što su potvrdili i ekonomski stručnjaci.
Iako Vlada Federacije BiH i Porezna uprava FBiH iz mjeseca u mjesec pokušavaju javnost uvjeriti da broj zaposlenih raste, statistike pokazuju drugačiju sliku – stagnaciju privrede i pad zaposlenosti.
Prema podacima Porezne uprave, na dan 30. aprila 2025. godine broj zaposlenih iznosio je 544.613, što je za 1.810 više u odnosu na mart (542.803), ali manje nego godinu ranije – 30. aprila 2024. godine, kada je broj zaposlenih iznosio 546.178. Iako se bilježi mjesečni rast, na godišnjem nivou vidljiv je pad, koji ukazuje na negativan trend.
Ekonomisti tvrde da je Vlada FBiH pokušala prikriti ovu informaciju fokusirajući se na mjesečno poređenje, umjesto da prezentira podatke u širem kontekstu.
Ekonomska upozorenja
Admir Čavalić, predsjedavajući Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku Parlamenta FBiH, izjavio je da je jedini relevantan vremenski okvir za poređenje onaj koji počinje od 1. januara 2025. godine – nakon što je Vlada FBiH 30. decembra 2024. godine donijela odluku o povećanju minimalne plaće na 1.000 KM.
– Od tada do danas gotovo 7.000 radnika je ostalo bez posla. Imamo negativnu razliku između broja prijavljenih i odjavljenih radnika. To je alarmantno – upozorava Čavalić.
On ističe da se ovakav pad zaposlenosti ne može opravdati nikakvim vanrednim okolnostima, jer u 2025. godini nije bilo pandemije, prirodnih nepogoda niti drugih kriznih faktora koji bi mogli objasniti negativne ekonomske pokazatelje.
– Kada uporedimo sa prošlom godinom, u martu smo imali simboličan rast od 88 zaposlenih. Sada imamo gubitak od nekoliko hiljada. To se više ne može prikriti. U prethodnim godinama, izuzev 2020., bilježili smo rast zaposlenosti u prvim mjesecima – između 1.000 i 2.000 novozaposlenih. Prošle godine bilo ih je oko 1.880. Sada bilježimo pad od skoro 7.000 – ističe Čavalić.
Posljedice ekonomskih odluka
Čavalić upozorava da se ekonomske posljedice odluka Vlade FBiH već jasno vide.
– Ako bi FBiH čak i zadržala neutralan rezultat, bez rasta – to bi se u ekonomiji također smatralo padom. Kada nema rasta, to je stagnacija, a stagnacija je gubitak – navodi on.
Dodaje i da realne plate nisu rasle, što se vidi kroz kretanje prosječne plaće, ukidanje određenih naknada, interno plaćanje i druge pokazatelje.
– Neke stvari se ne mogu sakriti. Statistika je jasna, a podaci ne lažu – zaključuje Čavalić.
