Bosna i Hercegovina, po svemu sudeći, ni ovog juna neće napraviti iskorak na evropskom putu. Uslovi koji uključuju usvajanje dva ključna evropska zakona – Zakona o Sudu BiH i Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH – kao i imenovanje glavnog pregovarača sa Evropskom unijom, ponovo će ostati neispunjeni.
Ova činjenica potvrđuje ne samo kontinuiranu političku blokadu koju predvode SNSD i HDZ, već i rastuću nesposobnost Trojke da djeluje u skladu sa sopstvenim najavama i obećanjima.
Zakoni bez šanse za usvajanje
Zakon o Sudu BiH i izmjene Zakona o VSTV-u nalaze se u parlamentarnim procedurama, ali analitičari ocjenjuju da ponuđeni prijedlozi nisu u skladu s evropskim standardima. Čak i u slučaju njihovog usvajanja, zakoni bi morali biti dodatno usklađeni, što jasno ukazuje na nedostatak političke volje i ozbiljnosti u njihovoj pripremi.
Šta znači “napuštanje koalicije”?
Elmedin Konaković, lider stranke Narod i pravda i ministar vanjskih poslova BiH, najavio je da je juni krajnji rok za napredak BiH prema EU, te da će u slučaju neispunjavanja uslova Trojka napustiti državnu koaliciju. Međutim, nije jasno šta konkretno podrazumijeva pod “napuštanjem koalicije”, s obzirom na to da je malo vjerovatno da će ministri iz redova Trojke podnijeti ostavke.
Takav potez bio bi politički krajnje nepromišljen, jer bi njihove funkcije preuzeli kadrovi iz SNSD-a i HDZ-a – stranaka s kojima je Trojka već odavno prekinula saradnju i koje se otvoreno optužuju za opstrukciju državnih institucija.
Opcija smjena – bez stvarne političke volje?
Izvjesnija opcija jeste da Trojka pokuša pokrenuti smjene HDZ-ovih kadrova u Parlamentarnoj skupštini BiH, počevši od Marinka Čavare u Predstavničkom domu. Međutim, iako su manji izgledi za blokade u ovom domu, zasad nema konkretnih koraka koji bi pokazali odlučnost Trojke da krene u tom pravcu.
Ovakvo oklijevanje dodatno osnažuje percepciju javnosti o nedoraslosti Trojke izazovima vođenja države i provođenja ozbiljnih reformi.
Imenovanje glavnog pregovarača – novi institucionalni ćorsokak
Pored zakona, BiH nije imenovala ni glavnog pregovarača za pregovore sa EU. Ova tačka izaziva dodatne komplikacije zbog nejasnih nadležnosti. Ako se imenovanje tretira kao pitanje vanjske politike, nadležnost ima Predsjedništvo BiH – što znači da je za imenovanje potreban konsenzus.
U tom slučaju, imenovanje će gotovo sigurno biti blokirano od strane Željke Cvijanović (SNSD), jer bi svaki prijedlog Denisa Bećirovića ili Željka Komšića vjerovatno bio odbijen, dok bi njih dvojica spriječili bilo kakav prijedlog koji dolazi od Cvijanović.
Alternativno, ako se imenovanje pokuša provesti kroz Vijeće ministara BiH, susrest će se s vetom ministara iz SNSD-a – Staše Košarca i Srđana Amidžića. Čak i ako imenovanje bude usvojeno, moguće su ustavne žalbe i pokretanje postupka pred Ustavnim sudom BiH, što bi dodatno odužilo proces.
Još jedan voz prolazi pored Sarajeva
S obzirom na sve navedeno, gotovo je izvjesno da će naredna sjednica Evropskog vijeća, zakazana za 26. i 27. juni, proteći bez konkretnih pomaka za BiH. Evropski voz će vjerovatno zaobići Sarajevo i stati u Podgorici, Tirani, možda i Skoplju.
Glavnu odgovornost za ovakvo stanje snose SNSD i HDZ, čiji zvaničnici otvoreno ili indirektno blokiraju reformske procese, istovremeno štiteći jedni druge u raspodjeli moći.
Međutim, nakon što istekne i ovaj rok, odgovornost se sve više prebacuje i na Trojku, koja nije pokazala političku zrelost ni kapacitet da se suprotstavi opstrukcijama i ispuni vlastita obećanja. Ukoliko i nakon juna izostanu konkretni potezi, poput smjena HDZ-ovih kadrova i jasnog zaokreta u pristupu, biće jasno da se ni od Trojke ne može očekivati evropski iskorak.
Ljetni voz je propušten. Ostaje jesenji – ali ako se politička realnost ne promijeni, Sarajevo ni tada neće biti na mapi evropskih destinacija.
