HISTORIJA | Maj 4, 2023
4. MAJ 1992 : Nastanak zastave sa ljiljanima Republike Bosne i Hercegovine
Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija 20. maja 1992. godine prihvatilo je aplikaciju Republike Bosne i Hercegovine za članstvo u UN-u i donijelo Rezoluciju 755. Dva dana kasnije, 22. maja 1992. godine, Generalna skupština UN-a usvojila je Rezoluciju, čime je Republika Bosna i Hercegovina postala punopravna članica Ujedinjenih nacija. Istog dana, ispred zgrade UN-a podignuta je i prva zastava nezavisne Republike Bosne i Hercegovine, zajedno sa zastavama i druge dvije nove članice, Slovenije i Hrvatske.
Prvi bh. ambasador pri UN-u postao je Muhamed Sacirbey (Šaćirbegović) , nakon što je duže vrijeme, na molbu predsjednika Alije Izetbegovića, nezvanično zastupao interese Bosne i Hercegovine u New Yorku, odigravši ključnu ulogu u njenom prijemu u Ujedinjene nacije.
Kako svjedoči Muhamed Šaćirbegović, u maju 1992. postalo je jasno da je bilo zakulisnih pokušaja da se Bosni i Hercegovini ospori status ravnopravne članice, kao i sve izraženijih nastojanja da se prikriju i/ili minimiziraju agresija i zločini koji su poprimali razmjere genocida. Svoja diplomatska nastojanja i odnose s javnošću morali smo fokusirati na UN, posebno zato što su i Slovenija i Hrvatska bile aplicirale za članstvo u UN-u i postojala je realna opasnost da bi Bosna i Hercegovina mogla biti izostavljena, u ovom najosjetljivijem trenutku za novonastalu državu.
Čak i nakon predaje formalne aplikacije Republike Bosne i Hercegovine, neki su pokušavali ne samo da odugovlače, nego i da iskoriste prijem u UN kao ‘monetu za cjenkanje’ u pokeraškim pregovorima koji bi doveli do podjele Bosne i Hercegovine ili degradiranja na neki niži status ispod punog suvereniteta i teritorijalnog integriteta.
Pored tadašnjeg ministra vanjskih poslova, dr. Harisa Silajdžića, jedina veza Sacirbeya sa Sarajevom bili su telefonski kontakti s Predsjedništvom Republike Bosne i Hercegovine – Kabinetom predsjednika Alije Izetbegovića. Za ceremoniju prijema bila je potrebna nova zastava Republike Bosne i Hercegovine, sa grbom s ljiljanima, koji je 4. maja 1992. godine postao zvanični grb zemlje. Osmislio ga je dizajner Zvonimir Bebek, koristeći kao podlogu materijale iz vremena kralja Tvrtka pohranjene u Zemaljskom muzeju u Sarajevu.
Nije bilo načina da se pošalje bosanskohercegovačka zastava u New York. Iz Kabineta predsjednika Izetbegovića poslane su faksom Bebekove skice grba, a u New Yorku je Muhamed Sacirbey stupio u kontakt s grupom žena iz malobrojne bh. dijaspore. Dika Lemeš, rodom iz Krajine, sašila je uz pomoć prijateljica zastavu Republike Bosne i Hercegovine za jedan dan.
„Moglo se primijetiti da je ručno rađena i da je malo manja“, rekao je Šaćirbegović.
„Prvo je podignuta slovenačka, pa bosanskohercegovačka, pa hrvatska zastava. Stajali smo na blještavom suncu, čestitali jedni drugima i, nadao sam se, željeli da zajednički prosperitet bude od koristi za sve. Bio je to trenutak optimizma koji se tek trebao ostvariti.
