Pred nama se otvara pogled u davno zaboravljen svijet: ispod leda Antarktika krije se prahistorijski pejzaž koji su nekada oblikovale rijeke i fjordovi, a naučnici su ga sada po prvi put uspjeli otkriti.
Ispod dva kilometra debelog ledenog pokrivača Antarktika nalazi se svijet koji je ostao netaknut punih 34 miliona godina. Sada su istraživači, uz pomoć savremene satelitske tehnologije, zavirili u ovu skrivenu prošlost Zemlje.
Istraživački tim koji predvodi Stewart Jamieson sa britanskog Univerziteta u Durhamu, koristeći kombinaciju satelitskih snimaka, radarskih mjerenja i geofizičkog modeliranja, uspio je da identifikuje drevni riječni pejzaž ispod Istočnoantarktičkog ledenog štita (EAIS), kao i da rekonstruiše njegovu geološku istoriju.
Pokazalo se da se ispod najveće kompaktne mase leda na Zemlji krije trodijelni visoravni region oblikovan rijekama. “To je kao da otvarate vremensku kapsulu”, objasnio je Jamieson. Pejzaž je toliko dobro očuvan da se vjeruje kako je ostao nepromijenjen još od početka glacijacije.
Šta se krije ispod leda?
Radi se o tri velika geomorfološka bloka koji zajedno čine tzv. „Visoravan A“. Svaki od tih blokova dug je između 121 i 173 kilometra, a širok od 73 do 85 kilometara. Ukupna površina iznosi više od 32.000 kvadratnih kilometara – što je gotovo jednako veličini njemačke savezne pokrajine Baden-Württemberg (35.751 km²).
Naučnici govore o povezanom sistemu dolina koje su vremenom erozijom podijeljene u više odvojenih blokova. Danas su ti blokovi razdvojeni duboko urezanim fjordovima.
Istraživanja pokazuju da je prije nego što je regija prekrivena ledom, kroz nju teklo više rijeka koje su oblikovale razgranatu mrežu dolina, tipičnu za fluvijalnu eroziju.
Koliko je ova zemlja stara?
Nastanak ovog pejzaža seže najmanje do srednjeg miocena, prije otprilike 14 miliona godina. Međutim, postoje indikacije da bi mogao biti i stariji – možda je formiran još prije prve velike glacijacije koja je započela prije oko 34 miliona godina.
U to vrijeme, Antarktik nije bio zaleđeni, negostoljubivi kontinent. Bio je dio superkontinenta Gondvane, prekriven rijekama, šumama i životinjskim svijetom, uključujući i dinosaure. Prava glacijacija započela je tek prije oko 20 miliona godina. Otkriveni pejzaž potiče iz doba kada je u toj regiji još uvijek bilo života.
Drevni riječni sistem – konzerviran pod ledom
Otkriće ove drevne, gotovo netaknute zemlje ispod centralnog dijela Istočnoantarktičkog ledenog štita pruža važne uvide u klimatsku istoriju kontinenta. Posebno upečatljiv je visok stepen očuvanosti topografije.
Obično, ledeni pokrivači uništavaju ovakve stare pejzaže. Pokretanjem, glečeri sa sobom vuku stijene i snažno erodiraju podlogu – naročito kada se radi o tzv. toplobaznom ledu, koji na dodiru s tlom sadrži vodu nastalu topljenjem. Ta voda djeluje poput podmazivača, ubrzavajući eroziju.
Međutim, u oblasti Visoravni A situacija je drugačija. Naučnici su utvrdili da je ledeni pokrivač ovdje bio konstantno hladnobazan – dakle, zaleđen i na dodiru s tlom. Bez tečnog vode, podloga ostaje gotovo netaknuta i tokom miliona godina. Samo se rijetko javljaju tragovi lokalne glacijalne erozije. Sama mreža dolina ostala je očuvana.
Prozor u vrijeme kada su rijeke oblikovale Antarktik
To ukazuje na to da je ledeni pokrivač iznad ovog područja ili ostao hladnobazan od svog nastanka, ili su se promjene između manjih i većih ledenih masa dešavale tako brzo da led nije imao vremena da značajno promijeni pejzaž ispod sebe.
Čak i današnje kretanje leda u ovoj oblasti potvrđuje to: brzina njegovog protoka iznosi manje od pet metara godišnje – izuzetno spor tempo. Samo u okolnim dolinama led se kreće nešto brže. Sve ukazuje na to da je teren ispod leda ostao uglavnom netaknut milionima godina – otvarajući tako prozor u doba kada su rijeke oblikovale Antarktik.
U to vrijeme, koncentracija CO₂ u atmosferi bila je znatno viša nego danas, a globalne temperature su bile i do sedam stepeni Celzijusa više. Ova očuvana zemlja mogla bi biti direktan geološki svjedok prelaska iz toplog, riječnog pejzaža u ledeno doba.
Šta ovo otkriće znači za klimatska istraživanja?
Otkriće pokazuje koliko je Istočnoantarktički ledeni štit ostao stabilan kroz ogromne vremenske periode. Teren ispod leda ostao je očuvan uprkos višestrukim i dubokim klimatskim promjenama. To upućuje na to da se ovaj dio Antarktika nikada nije potpuno otopio – barem ne do te mjere da bi u potpunosti preoblikovao pejzaž.
Ta stabilnost ima dalekosežne posljedice: antarktičke ledene mase danas igraju ključnu ulogu u regulaciji globalnog nivoa mora. Kada led počne da se topi i uliva u okeane, nivo mora raste. Za Zapadnu Antarktiku taj proces već je u toku – ali Istočna Antarktika do sada se smatrala uglavnom stabilnom. Nova studija potvrđuje da je ta stabilnost zaista postojala – ali ne nužno i da je trajna.
Otkrivena regija već se danas nalazi u zoni koja se smatra potencijalno nestabilnom. Ako globalno zagrijavanje nastavi napredovati, a koncentracija CO₂ poraste do nivoa iz perioda prije tri do sedam miliona godina, čak bi se i ove stabilne oblasti mogle destabilizirati.
Otkriće drevnog riječnog pejzaža pod ledom Antarktika stoga ne samo da produbljuje naše razumijevanje geološke i klimatske prošlosti planete, već služi i kao upozorenje: čak i ono što se činilo vječnim – može se promijeniti.
