Više od tri decenije nakon agresije na Bosnu i Hercegovinu i genocida u Srebrenici, u institucijama entiteta Republika Srpska i u Republici Srbiji odvija se ono što ugledni američki stručnjak za genocid Gregory Stanton opisuje kao “posljednju fazu genocida” – poricanje.
U analizi objavljenoj na platformi BiEPAG (Balkans in Europe Policy Advisory Group), bosanskohercegovački aktivista i istraživač Samir Beharić upozorava da je poricanje genocida postalo ne samo uobičajen dio političke retorike u entitetu RS i Srbiji, već i sistemska i institucionalno ojačana strategija s ciljem ponižavanja žrtava i relativizacije pravosnažno donesenih presuda međunarodnih sudova.
– Poricanje genocida više nije marginalna pojava, već je postalo centralni stub identitetske politike u RS-u i Srbiji – ističe Beharić, podsjećajući da se presude Međunarodnog suda pravde i Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju redovno osporavaju ili potpuno ignorišu.
Glorifikacija ratnih zločinaca
Posebno zabrinjavajuća pojava, prema Behariću, jeste institucionalizacija veličanja presuđenih ratnih zločinaca. Ulice, studentski domovi, pa čak i murali na javnim površinama – sve to, kako navodi, služi kao alat za predstavljanje osuđenika poput Radovana Karadžića i Ratka Mladića kao nacionalnih heroja.
– Sama činjenica da je studentski dom na Palama nazvan po presuđenom ratnom zločincu Radovanu Karadžiću predstavlja institucionalnu potvrdu da poricanje genocida nije samo negacija zločina, već i svojevrsni trijumfalizam nad žrtvama – piše Beharić.
Sistematsko potiskivanje kulture sjećanja
Autor posebno naglašava da je dio te politike i institucionalni otpor u RS-u prema obilježavanju godišnjice genocida u Srebrenici. Ovaj otpor dodatno se manifestira kroz opstruiranje obrazovnih i memorijalnih programa koji bi trebali njegovati kulturu sjećanja i prenositi istinu o zločinima budućim generacijama.
– Dok se u ostatku svijeta 11. juli obilježava kao Dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, u RS-u se taj datum najčešće dočekuje s ignorisanjem, pa čak i otvorenim provokacijama – navodi Beharić.
Poziv na međunarodnu akciju
Beharić poziva međunarodnu zajednicu da prekine s politikom pasivnog promatranja i konačno reagira na sve prisutniju praksu negiranja genocida i historijskog revizionizma u regionu. Ističe da se takvim pristupom stvara društvena klima pogodna za ponavljanje zločina.
– Ako dozvolimo da poricanje genocida ostane nekažnjeno, šaljemo opasnu poruku da su zločini prihvatljivi i da se mogu ponoviti – zaključuje Beharić.
