Na današnji dan, prije tačno 32 godine, zastava Bosne i Hercegovine prvi put se zavijorila ispred zgrade Ujedinjenih nacija u New Yorku. Time je na simboličan i historijski značajan način ozvaničeno članstvo Bosne i Hercegovine u ovoj najvažnijoj svjetskoj organizaciji.
Dana 22. maja 1992. godine, ispred sjedišta UN-a na East Riveru, podignuta je zastava Republike Bosne i Hercegovine, čime je naša zemlja postala 177. članica Ujedinjenih nacija. Odluka o prijemu prethodno je donesena na Generalnoj skupštini UN-a.
Svečanoj ceremoniji prisustvovali su predsjednik Predsjedništva RBiH Alija Izetbegović i ministar vanjskih poslova Haris Silajdžić, koji je tom prilikom održao govor pred delegatima Generalne skupštine.
“Više od hiljadu godina naše postojanje kao političkog entiteta bilo je obilježeno ratovima. U srednjem vijeku bili smo moćno kraljevstvo, kasnije provincija ili corpus separatum, te na kraju suverena država unutar jugoslavenske federacije. Kroz cijelu historiju bili smo multietnička, multivjerska i multikulturna zajednica,” kazao je tada Silajdžić.
Ručno šivena zastava: Simbol državnosti i otpora
Prvi zvanični ambasador BiH pri UN-u postao je Muhamed Šaćirbegović (Sacirbey), koji je na molbu predsjednika Izetbegovića još prije formalnog imenovanja neformalno zastupao interese BiH u New Yorku.
Kako je kasnije svjedočio, već u maju 1992. godine bilo je jasno da postoje zakulisne radnje s ciljem osporavanja ravnopravnog statusa Bosne i Hercegovine u UN-u. Istovremeno, međunarodna zajednica je pokušavala umanjiti razmjere agresije i sve očiglednijih zločina nad civilnim stanovništvom.
Iako su Slovenija i Hrvatska već aplicirale za članstvo, postojala je realna opasnost da BiH bude zaobiđena ili da njen prijem bude korišten kao pregovarački alat za njenu podjelu ili degradaciju suvereniteta.
Za ceremoniju podizanja zastave bila je potrebna nova zastava Republike Bosne i Hercegovine s tada usvojenim grbom – simbolom s ljiljanima koji je dizajnirao Zvonimir Bebek, inspirisan heraldikom iz vremena kralja Tvrtka I.
Zbog nemogućnosti slanja zastave iz Sarajeva, skice su faksirane u New York. Tamo je, zahvaljujući kontaktima sa bh. dijasporom, Dika Lemeš iz Krajine uz pomoć prijateljica za samo jedan dan ručno sašila zastavu. Iako manjih dimenzija, dostojanstveno je podignuta – odmah nakon slovenačke, a ispred hrvatske.
Priznanje sa gorčinom: UN i pasivnost u ratu
Ulazak u UN ulio je nadu građanima Bosne i Hercegovine da će ova institucija pomoći u zaustavljanju rata. Međutim, očekivanja su ubrzo zamijenila razočaranja.
Tadašnji specijalni izaslanik generalnog sekretara UN-a za bivšu Jugoslaviju, japanski diplomata Yasushi Akashi, u BiH je doživljen kao simbol neučinkovitosti. Generalni sekretar UN-a Boutros Boutros-Ghali često je isticao da UN ne može posvetiti preveliku pažnju bosanskom sukobu, jer se brutalni ratovi vode i u drugim dijelovima svijeta.
Snage UN-a, pod nazivom UNPROFOR, bile su prisutne u BiH od 1992. do 1995. godine, uključujući i nizozemski bataljon zadužen za zaštitu Srebrenice – UN-ove zaštićene zone u kojoj se u julu 1995. dogodio genocid. Mnogi i danas smatraju da UN snosi dio odgovornosti za taj zločin.
Ipak, u poslijeratnom periodu Ujedinjene nacije imale su važnu ulogu u obnovi zemlje i ostaju značajan međunarodni partner Bosne i Hercegovine.
Diplomatska pobjeda u najtežim okolnostima
U knjizi Kraljevi i predsjednici: Saudijsko-američka diplomacija i spašavanje Bosne i Hercegovine, autor Mirnes Kovač donosi izjavu Harisa Silajdžića, koji ističe da je prijem u UN bio ključni momenat za opstanak države.
“Pristupanje UN-u bilo je najvažniji korak nakon referenduma i proglašenja nezavisnosti. To je jedan od presudnih datuma u savremenoj historiji BiH”, kazao je Silajdžić, postavljajući pitanje da li bi Bosna i Hercegovina, već izložena napadima, ikada bila međunarodno priznata bez ovog koraka.
Posebno je naglasio ulogu Kraljevine Saudijske Arabije, te njenog ministra vanjskih poslova, princa Sauda Al-Faisala, koji je snažno lobirao za prijem BiH u UN.
Uprkos brojnim izazovima, podizanje bh. zastave ispred Ujedinjenih nacija ostaje simbol prve velike međunarodne pobjede Bosne i Hercegovine. Taj trenutak označio je konačno međunarodno priznanje njenog suvereniteta i početak nove faze u njenim odnosima sa svijetom.
