Salko ef. Balkić : Razmišljanje o Allahu je zapostavljeni ibadet, oživimo ga u mjesecu ramazanu

Salko efendija Balkić je rođen u Tuzli, 24.07.1993. - ratne godine. Osnovnu školu i Behram-begovu medresu je završio u Tuzli, te Fakultet islamskih nauka u Sarajevu. Trenutno je na postdiplomskom studiju na istom fakultetu. Kao student na Fakultetu islamskih nauka honorarno je radio kao imam, hatib i muallim u Sarajevu, u nekoliko džamija. Trenutno je imam Šehidske džamije Hrasno brdo-Milinkladska, Medžlis IZ Sarajevo. Osim toga, Salko efendija Balkić bavi se i sportskim aktivnostima, nasilac je crnog pojasa u karateu, 1. Dan. Oženjen je i otac malog Muhammeda.

INAT: Koja je važnost mjeseca ramazana za muslimane i muslimanke?

BALKIĆ: Veličina mjeseca ramazana leži u njegovoj posebnosti i specifičnosti u odnosu na sve druge mjesece u godini. Allahov Poslanik, ﷺ, je kazao da je ramazan blagoslovljeni mjesec, poseban po svome sadržaju i značenju, i nadasve mjesec Plemenitog Kur’ana. U mjesecu ramazanu je počelo objavljivanje Kur’ana; (Kur’an, 2:185) - veli Gospodar u Svojoj Knjizi, ukazujući nam na posebnost dosta koji nam je došao, a koji samo jednom godišnje kuca na naša vrata. Mjesec ramazan nas uči strpljenju i ustajnosti na putu dobra, a te dvije vrline Gospodaru su posebno drage. Veličina mjeseca ramazana jeste u tome da nas približi našem Gospodaru, da budemo bogobojazniji i svjesniji Allaha, jer je to razlog propisivanja posta: …da biste bili svjesni Allaha (bogobojazni). (Kur’an, 2:183)

INAT: Čemu muslimani i muslimanke trebaju najviše posvetiti vremena u toku ramazana? Čim naš post treba biti ispunjen?

BALKIĆ: Ako tragamo za suštinom ramazana, a to bi trebao biti cilj svih nas, prije svega, najveću pažnju trebamo posvetiti samome sebi. Ne smijemo zaboraviti da Allahov Poslanik, ﷺ, dane i noći provodi u samoći, u pećini Hira, daleko od gradske buke, sam sa svojim mislima, propitivajući samoga sebe i razmišljajući o svrsi života - i baš tada, kada je duhovno bio spreman za misiju pozivanja na dobro i odvraćanja od zla dolazi mu melek Džibril sa Objavom. Zato je veoma važno da svako od nas preispita svoje stanje, prije svega duhovno, da razmišljamo o svome životu, o sadašnjosti i budućnosti, da svodimo račune i odlučimo biti bolji. Dobre generacije naših prethodnika su imale običaj da kada nastupi mjesec ramazan posebnu pažnju posvete Kur’anu. Čitali su ga i razmišljali o njemu, o njegovim ajetima i znakovima, išaretima i uputama, propisima i ibretima, naredbama i zabranama, i u svemu tome tražili sebe, pitajući se: Koliko je moj svakodnevni život ispunjen Kur’anom?!
Naš Gospodar je kazao: Doista je svaki čovjek na gubitku; osim onih koji vjeruju i rade dobra djela i jedni drugima preporučuju istinu i jedni drugima preporučuju sabur. (Kur’an, 103:2-3). Ova dva kratka ajeta nam kazuju čime trebamo ispuniti svoj dunjalučki život, a posebno u mjesecu ramazanu dok kontrolišemo svoje strasti i radi Gospodara ostavljamo jelo i piće. Potrudimo se da ustrajemo u činjenju dobrih djela, da naši jezici budu vlažni od spominjanja Uzvišenog Gospodara, da naše misli budu uz Kur’an i njegove poruke, samo na taj način ćemo ispuniti svoj post, svaki minut svoga dana, tek tada naš post će imati pravi smisao.

INAT: Šta je sa onima koji zbog bolesti, nemoći ili nekog drugog razloga nisu u stanju postiti? Kako oni trebaju provoditi ramazanske dane?

BALKIĆ: Allahov Poslanik, ﷺ, nas je naučio da se djela cijene i nagrađuju prema namjeri te da svakome čovjeku pripada ono što je naumio. (Buhari, hadis br. 1) Gospodar zna šta je u našim srcima i prema tome ćemo biti nagrađeni. U Kur’anu stoji: Onima koji ga jedva podnose - otkup je da jednog siromaha nahrane. (Kur’an, 2:184) U citiranom ajetu vidimo Allahovu mudrost koja se ogleda u tome da bez obzira na naše stanje ili iskušenje koje nas je zadesilo, ne smijemo odustati od činjenja dobra, naprotiv, u dobru moramo ustrajati koliko god možemo. Ukoliko nismo u mogućnosti da dane ramazana provodimo u postu, nahranimo one koje su u potrebi, i nemojmo javno pokazivati da ne postimo, to je edeb posta. Allah zna naš razlog i naše stanje, ali ljudi to neće razumjeti pa će imati lošu sliku o nama. Zato, ako ne postimo, neka to zna samo Onaj Koji nas je stvorio, a za sve ostalo ponašajmo se kao da smo postači. 

INAT: Koje su to koristi i vrijednosti koje nam post donosi?

BALKIĆ: Koristi od posta ima mnogo, a za ovu priliku ja bih spomenuo samo dvije, ali itekako najvažnije, i to: fizičko i duhovno zdravlje čovjeka. Mnogi doktori današnjice svojim pacijentima preporučuju post kao najbolji način čišćenja organizma od nezdravih materija. Kada čovjek gladuje nezdrave ćelije u njegovom organizmu izumiru, a ostaju zdrave, jer su izdržljivije. O ovome se može mnogo više pročitati u studijama koje o tome govore. Za ovu priliku ja bih ukazao više na duhovno zdravlje čovjeka. Post je, uz šehadet, namaz, zekat i hadž, jedan od temelja naše plemenite vjere. Postom učimo da Allahu zahvaljujemo na blagodatima, jer nijedna blagodat kojom nas je On počastio se ne podrazumijeva, možemo je imati ili ne. Jelo, piće, supružnik, zdravlje, smirenost, ustrajnost, spoznaja Allaha, sve su to blagodati koje nam je Uzvišeni Gospodar dao, da bi se takmičili u činjenju dobra. Dok postimo treniramo sebe i svoju dušu, održavamo balans između duše i tijela, sputavamo svoje nagodne i strasti, kontrolišemo ih - to su zaista odlike pravih i iskrenih vjernika. Čitajući Kur’an vidjet ćemo da oni koji se povode za strastima svojim su daleko od Pravog puta i Istine. Zbog toga posebna nagrada čeka one koji ih budu kontolisali. U Kur’anu stoji: A onome koji je pred dostojanstvom Gospodara svoga strepio i dušu od prohtjeva uzdržao, džennet će boravište biti. (Kur’an, 79:40-41)

INAT: Ovaj, kao i prošlogodišnji ramazan u znaku je borbe s korona virusom koji značajno utiče na naše navike u toku ramazana. Kako da naše ponašanje prilagodimo situaciji u kojoj se nalazimo, te da zaštitimo sebe i druge?

BALKIĆ: Moramo biti svjesni da stanje u kojem se trenutno nalazimo predstavlja iskušenje od Uzvišenog Gospodara. Neka nam je na umu kur’anski ajet u kojem Allah kaže: Kakva god da vas nesreća zadesi - to je zbog grijeha koje ste počinili. (Kur’an, 42:30) Trebamo biti samokritični, priznati svoju slabost i shvatiti da nesreće, belaji i sve ono što je loše, po slovu Kur’ana, mi izazivamo, nekada svjesno, a nekada nesvjesno, zato je bitno prihvatiti to kao iskušenje i boriti se sa njim. Allahov Poslanik, ﷺ, nas uči i kaže da je za vjernika svako stanje dobro, na blagodatima zahvali Allahu, a na iskušenjima se strpi. Upravo ovakvi trebaju biti vjernici, strpiti se u iskušenju koje nas je snašlo i zahvaliti Allahu što nije nešto teže od ovoga. Moja preporuka svima jeste da čistimo svoj imetak kroz sadaku, zekat, donacije, stipendije, jer na taj način od sebe i svoje porodice otklanjamo nesreću. Sadaka od čovjeka otklanja belaj, a posebno sadaka u mjesecu ramazanu. “Vjerovjesnik, ﷺ, bio je (po činjenju dobra) najdarežljiviji od svih ljudi, a bio je opet najdarežljiviji u ramazanu.” (Buhari, hadis br. 1902)
Sljedeće važno pravilo koje trebamo znati jeste: Pitajte učene ako ne znate. (Kur’an, 16:43) U svakoj oblasti treba konsultovati učene ljude o pitanjima koja nam nisu jasna. Oni su zaduženi da na osnovu svoga znanja i morala nasavjetuju ljude kako da postupaju u određenoj situaciji. Svako od nas svjedoči iskušenju korona virusa, zato je važno slijediti upute i smjernice učenih i obrazovanih ljudi u medicini, naših dobrih doktora koji svakodnevno vode brigu o nama. Čuvajmo sebe i druge, jer ne smijemo sebi dozvoliti da zbog svog nemara ili neodgovornosti budemo uzrok nečije smrti, golemo je to i valja taj teret na duši nositi, zato poštujmo učene u svim oblastima, a u ovakvim situacijama posebno doktore. 

INAT: Šta muslimani i muslimanke uče iz svog posta i ibadeta u kojem provedu ramazan?

BALKIĆ: Svaki ibadet ima svoju svrhu, smisao i cilj. Ako ih iskreno prihvatimo kao takve, ibadeti će nas odgajati, i sam čin pokornosti Allahu nam neće predstavljati poteškoću već, naprotiv, vid zahvalnosti Allahu. Ibadet posta je nemjerljiv sa drugim ibadetima, jer je Gospodar za njega kazao da on (post) pripada Njemu i da će čovjek biti posebno nagrađen za post. (Buhari, hadis br. 1894) Post nas uči da ne smijemo biti robovi strasti i prohtjeva, već robovi Plemenitog Gospodara koji nam je dozvolio da svoje strasti ispoljimo na halal i dozvoljen način. U ramazanu čak i ono što nam je dozvoljeno ostavljamo radi Allaha i zbog toga On obećava čak i posebna vrata dženneta za postače. Post nas uči ustrajnosti i istrajnosti, jer za svaki uspjeh, kako na ovom tako i na budućem svijetu, ove dvije osobine su nezaobilazne. Kako smo ustrajni i istrajni u ramazanu sa ramazanom (svime što ramazan nosi sa sobom, post, sadaka…), potudimo se da takvi ostanemo i narednih 11 mjeseci u godini.

INAT: Svjedoci smo sve lošijih odnosa među ljudima, među muslimanima i muslimankama, braćom, sestrama, rodbinom i komšijama. Može li ramazan doprinijeti prevazilaženju tih loših odnosa koji nažalost postaju konstanta društva?

BALKIĆ: Ako shvatimo suštinu posta moći ćemo očekivati promjene. Promjene na bolje su uvijek pune otpora, kako od šejtana tako i od ljudi, ali mi, vjernici i vjernice, moramo biti motor ovog društva, pozivati na dobro i odvraćati od lošeg, samo tako možemo uspjeti. Iskoristimo ramazansku priliku da pozovemo svoju rodbinu, da im napišemo lijepu poruku, da ih se sjetimo na neki način, nama to neće mnogo značiti, a njima će to biti golemo. Ljudi su željni da ih ‘onako nazovemo’. U današnjem vaktu većinom nas ljudi zovu kada im nešto treba. Baš zbog toga budimo mi lijep primjer i pokretač promjene koju bismo željeli vidjeti i kod drugih ljudi.  
U ramazanu se učimo kontrolisati svoj ego, svoje strasti, učimo se upravljati njima. Iz svoga odnosa prema drugima izbaciti isključivost, netrpeljivost, zavist, i druge loše osobine koje mogu pojesti naša dobra djela. Neka nam light motiv motiv budu Allahove riječi: …a njegovi (Muhammedovi) sljedbenici su strogi prema nevjernicima, a samilosni među sobom. (Kur’an, 48:29) 

INAT: Ovo nije samo vrijeme zdravstvene i ekonomske krize, nego i duhovne krize. Može li nam ramazan kao jedinkama, ali i društvu pomoći u njenom prevazilaženju?

BALKIĆ: Stoljećima unazad ljudi su govorili, pričali i pisali o raznoraznim krizama koje su bile prisutne među ljudima, ali jedina kriza iz koje proističe svaka druga jeste ‘kriza morala’, ili kako ste kazali u pitanju ‘duhovna kriza’. Kada su upitali Allahovog Poslanika, ﷺ, o cilju njegova poslanstva, kazao je: “Poslan sam da upotpunim lijepu ćud kod ljudi.” (Buhari, El-Edebu-l-mufred, hadis br. 266) Suština islama jeste u lijepom ahlaku, ćudoređu, nasuprot tome, svaki problem u društvu nastaje onoga trenutka kada počnemo nemoralno da pričamo, postupamo, a prije svega nemoralno da razmišljamo. Zbog toga je važno da prevaziđemo krizu morala, krizu svoga duha. Posvetimo se sebi i svojim porodicama, prije nego druge pozovemo na dobro, razmišljajmo, čitajmo, obrazujmo se, budimo znatiželjni i radoznali. Kada pročistimo svoj duh i svoje misli, očekujmo uspjeh i pobjedu. Kako sve ovo postići, najteže je pitanje? Vratimo se slovu Kur’ana. Prije nego išta uradimo, sjednimo na trenutak i svoje misli usmjerimo ka Svome Gospodaru, ka Njegovoj veličini i moći, snazi i milosti. Razmišljanje o Allahu je zapostavljeni ibadet, oživimo ga u mjesecu ramazanu.

Hvala vam što ste odvojili svoje vrijeme da odgovorite na naša pitanja. Želimo Vam da što ljepše provedete ramazanske dane i radujemo se novoj prilici za saradnju!