HISTORIJA | Mart 15, 2022

Sandalj Hranić Kosača - Veliki vojvoda bosanski

Na današnji dan, 15. marta 1435 umro je Veliki vojvoda bosanski Sandalj Hranić Kosača

Sandalj Hranić Kosača - Veliki vojvoda bosanski

Na današnji dan, 15. marta 1435 godine, umro je Sandalj Hranić Kosača.

Sandalj Hranić Kosača sin je Hrane Vukovića, a sinovac vojvode Vlatka Vukovića. Imao je braću kneževe Vukca i Vuka Hranića. Na čelu roda Kosače je od 1393., kada se prvi put i spominje u savremenoj građi. Od svoga strica, vojvode Vlatka Vukovića, Sandalj je naslijedio posjed, plemenitu baštinu, i titulu vojvode. To mu je omogućilo da odmah preuzme i istaknutu poziciju u krugu najuglednijih bosanskih velmoža. Redovno se nalazi u krugu najjače vlastele uz bosanske kraljeve kao savjetnik, ručnik i svjedok.

Sandaljeva vjerska orijentacija pokazuje sklonost prema Crkvi bosanskoj. Nije bio član hijerarhije Crkve bosanske, ali je priznavao njeno mjesto i ulogu u bosanskom društvu. Bio je oženjen ženama pravoslavne i katoličke vjerske pripadnosti.

Bio je oženjen tri puta. Njegova prva supruga (1396.) bila je Jelena Crnojević, druga Katarina Vuković Hrvatinić (1405.), a treća Jelena Lazarević (1411.). Uprkos tri braka nije imao potomke. Naslijedio ga je sinovac Stjepan Vukčić Kosača.

Učestvuje u svim prijelomnim događajima bosanske historije kroz prve tri decenije 15. vijeka. Zajedno s kraljem Ostojom i Zlatonosovićima 1415. godine učestvuje u ubistvu kneza Pavla Radinovića, brata Ostojine supruge, kraljice Kujave Radinović. To mu je donijelo neprijateljstvo s Pavlovićima koje se odražavalo kroz čitavo vrijeme njegovog života.

Posjedi

Sandaljev posjed obuhvatao je područje od sliva Neretve do sliva Drine sa Fočom i Goraždem, Polimlje sa Prijepoljem, Brezom i Pljevljima, i od Vrhbosne preko Zagorja. Bio je i gospodar polovine župe Konavli koju je dijelio s knezom Pavlom Radinovićem iz bosanske vlastelinske porodice Pavlovići. Ostrovicu, i prava na Skradin prodao je Mlečanima 1410. godine. Svoju polovinu posjeda u Konavlima prodaje Dubrovčanima 1419. godine, a svoja prava na Kotor Mlečanima 1423.

Najpoznatije Sandaljeve rezidencije bile su u Blagaju (Bišće), Novom, Kozmanu, Samoboru, Kuknju i Ključu. One su omogućavale kontrolu prostranog posjeda. Tokom godine često je mijenjao mjesto boravka.

Sandalj je boravio 1412. u Budimu na turniru evropskih vladara i velmoža koji je priredio ugarski kralj Sigismund Luksemburški. Sandalj je u Dubrovniku stekao posjede i imao svoju palatu. Bio je i dubrovački plemić. Njegov dolazak u Dubrovnik 1426. bio je spektakularno primanje jednog stranca. U Dubrovniku je imao svoje depozite u kojima je čuvao dragocjenosti. Prodaja dijela Konavala omogućila mu je ulaganje novca na dobit u Dubrovniku. Imao je carine u Vrapču, Ledenicama, Glasincu, a najveće dobitke imao je iz carine na trgu Drijeva. Od 1410. je vlasnik trga Drijeva i polovine drijevske carine. Drugu polovinu držali su Pavlovići i Radivojevići. U Olovu je dijelio carinu sa Pavlovićima.

Vazali

Na svome prostranom posjedu Sandalj je imao vazale koji su bili podređeni njemu i rodu Kosača. Rod Kosača imao je četiri kuće sa svojim predstavnicima. Svi su nosili titule kneževa. Na širem terenu istaknutu ulogu imali su Čemerovići i Pripčići-Mrđenovići na području Gacka i Nevesinja, Vojtanovići na području Dračevice, Vardići na području Goražda i Dobrovojevići na području Vrsinja. Sandaljevim vazalima pripadali su i predstavnici humske vlastele Nikolići, Milatovići i Komlinovići. Važnu ulogu na Sandaljevom posjedu imali su Vlasi, koji su svojom karavanskom trgovinom omogućavali ekonomsko uzdizanje širih prostora u vezama sa Bosne sa Mediteranom.