Sarajevska Vijećnica - simbol otpora anticivilizacijskoj kulturi

Na današnji dan, prije 29 godina (25.08.1992.) granatirana je i zapaljena Sarajevska vijećnica.

Sarajevska vijećnica je sagrađena u vrijeme austrougarske vladavine. Od njenog otvaranja (20.04.1896.), svjedoči svim događajima u Sarajevu. Bila je simbol Sarajeva.

Vijećnica je prvobitno bila zgrada tadašnje gradske uprave i gradske administracije Sarajeva. Poslije Drugog svjetskog rata, do 1949. godine, bila je zgrada Okružnog suda Sarajeva, kao i sjedište Bosanskohercegovačkog sabora. Nakon toga, postaje Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine.

Za vrijeme agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu, svi kulturno-historijski objekti koji podsjećaju na autentičnost bosanskohecegovačkog kulturnog duha, su se našli na meti agresora, tako i Vijećnica. Agresor je svjestan da je jedan narod najlakše uništititi oduzevši mu kulturu i obrazovanje. Tako je Vijećnica više puta granatirana u periodu od 1992. do 1995. godine. Pokušavale su je uništiti snage JNA, a potom i snage tzv. Vojske Republike srpske. U noći sa 25. na 26.08.1992. zapaljena je. U požaru je nestao Katalog Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine, oko 90% knjižnog fonda i dokumenata koji svjedoče o historiji Bosne i Hercegovine. U vatrenoj stihiji je nestalo dva miliona knjiga, i oko 300 rukopisa. Unutrašnjost Vijećnice je bila potpuno uništena.

Obnova Sarajevske vijećnice počela je 1996. i trajala sve do 2014. godine. Rekonstrukcija je urađena po originalnoj dokumentaciji, pronađenoj u Kaptolskom arhivu u Zagrebu. Pri obnovi, u svaku prostoriju Vijećnice je ugrađen i po jedan stari dio koji je ostao nakon požara, prije 29 godina.

Vijećnica je i danas simbol grada Sarajeva, njena vrijednost je uvećana time što svjedoči i bosanskohercegovačkom otporu. Velikodržavni projekti i hegemonističke politike nisu uspjele u svojim naumima i planovima uništavanja jedne kulture, jednog naroda. Vijećnica će zauvijek ostati da svjedoči bosanskohercegovačkoj kulturi, i anti-civilizacijskoj kulturi agresora. Kao što je, još 1821. godine, primijetio njemački književnik Heinrich Heine – “Tamo gdje su spalili knjige, oni će završiti s gorućim ljudskim bićima ".

Plamen goruće Vijećnice je trebao biti simbol našeg nestanka, pošto se to nije desilo, Vijećnica je danas simbol opstanka i još čvšći historijski svjedok postojanja bosanskohercegovačke kulture, tradicije, države i njenog naroda. Danas je ona ''simbol susreta civilizacija'' kao i simbol otpora anticivilizaciji.