Visoki predstavnik Christian Schmidt u najnovijem izvještaju za Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija upozorava na opasnost od marginalizacije Bošnjaka u Mostaru, dok se istovremeno izgradnja Hrvatskog narodnog kazališta (HNK) u Centralnoj zoni Mostara nastavlja nesmetano, uz snažnu finansijsku podršku Republike Hrvatske.
Schmidt se u izvještaju osvrnuo na dva ključna projekta u Mostaru – izgradnju zgrade HNK i inicijativu za izgradnju Mevlana centra koju je pokrenula Islamska zajednica. I dok za kazalište, koje otvoreno simbolizira političku i institucionalnu dominaciju Hrvatske demokratske zajednice (HDZ BiH), očigledno ne postoje nikakve prepreke, kada je riječ o bošnjačkim inicijativama stvari iznenada postaju „pravno kompleksne“.
Prema Schmidtovim navodima, Muftijstvo mostarsko je u januaru pokrenulo Fond za izgradnju Mevlana centra, ali su se ubrzo pojavile „pravne i zakonske kontroverze“. Politički predstavnici HDZ-a i HRS-a navodno insistiraju na usvajanju urbanističkih planova i pribavljanju 24 od ukupno 35 glasova u Gradskom vijeću za nastavak projekta – kriteriji koji, izgleda, ne važe za HNK.
Visoki predstavnik konstatuje da su Vijeće za vjerska pitanja i Vijeće za administrativna pitanja podržali izgradnju Mevlana centra, te poziva gradsku upravu da poštuje zakonske zahtjeve Islamske zajednice. Upozorio je na potrebu međunarodne intervencije kako bi se spriječila dalja marginalizacija Bošnjaka u gradu.
S druge strane, mostarsko muftijstvo odbacuje tvrdnje o pravnim preprekama i optužuje gradske vlasti za sistemsku opstrukciju projekata Islamske zajednice. Gradonačelnik Mario Kordić (HDZ BiH), s druge strane, kao glavnu prepreku izgradnji centra navodi upravo zakonske barijere – što očito nije bilo pitanje kada je riječ o zgradi Hrvatskog narodnog kazališta.
Znakovita je i činjenica da je Udruženje građana „Mostarski krug“ 3. aprila 2025. godine organizovalo javnu raspravu o zakonitosti izgradnje HNK u Centralnoj zoni. Na raspravi su njihovi pravni eksperti predstavili dokumentaciju i prepisku sa gradskim vlastima i Uredom visokog predstavnika, tvrdeći da projekat nema validne dozvole i da su zaobiđene zakonom propisane procedure.
„Mostarski krug“ je pozvao i Schmidta da se uključi u ocjenu zakonitosti izgradnje, te da osigura ravnopravnost u realizaciji drugih inicijativa u Centralnoj zoni – uključujući izgradnju jevrejskog kulturnog centra sa sinagogom, interkulturnog centra Islamske zajednice i restauraciju zgrade nekadašnje Srpske opštine, koje su također podložne institucionalnim opstrukcijama.
Dok Schmidt u izvještaju izražava zabrinutost zbog marginalizacije Bošnjaka, njegovo prećutno odobravanje selektivne institucionalne efikasnosti jasno ocrtava dvostruke standarde u djelovanju međunarodne zajednice – naročito kada se isti odvijaju u službi jedne političke opcije.
Ova dvostruka pravila jasno pokazuju da međunarodna zajednica – ili bar njen trenutni predstavnik – ne djeluje kao neutralni arbitar. Schmidt se, htio to priznati ili ne, ponaša kao tehnički operativac HDZ-ove političke agende, koristeći svoj ured više kao potpisnika gotovih rješenja nego kao snagu zaštite jednakopravnosti svih građana.
Mostar danas nije grad sukoba, ali jeste grad privilegija. I to privilegija pažljivo raspoređenih: HDZ-u zgrade, Srbima status zamrznutog potencijala, Bošnjacima obećanja. A sve to pod krinkom legalnosti koju nadgleda visoki predstavnik koji vidi, ali ne intervenira.
I zato se ne možemo oteti dojmu da je Schmidtova izjava o “marginalizaciji Bošnjaka” više oblik političkog pokrića nego iskrene brige. Jer da je suprotno – danas bi Mevlana centar bio pod skelama, a HNK pod istragom.
Ali znamo kako stvari stoje: u ovom teatru apsurda, scene su odavno podijeljene. Samo još čekamo kraj čina.
