Nakon što je krajem prošle i početkom ove godine projekt “Južna interkonekcija” dominirao političkim i medijskim prostorom u Bosni i Hercegovini, danas, sedam mjeseci kasnije, o ovom kapitalnom projektu gotovo da se više i ne govori.
Podsjetimo, uz snažan pritisak Ambasade Sjedinjenih Američkih Država, u decembru 2024. godine Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH usvojio je Prijedlog zakona o plinovodu “Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska”. Mjesec dana kasnije, u januaru 2025., zakon je potvrđen i u Domu naroda, uprkos protivljenju delegata iz HDZ-a BiH.
Prvi koraci – i potpuni zastoj
Usvajanje zakona bio je važan iskorak, ali tek početni korak u realizaciji projekta koji bi trebao osigurati energetsku stabilnost i diversifikaciju izvora plina u BiH. Od tada, međutim, federalne vlasti nisu napravile vidljiv napredak.
Jedina konkretna aktivnost u proteklom periodu bila je imenovanje članova Komisije za stručnu ocjenu u postupku izdavanja urbanističke saglasnosti za izgradnju interkonekcije. Ovaj potez Vlada Federacije BiH povukla je tek krajem aprila – također uz protivljenje HDZ-a.
No, i pored tog malog pomaka, izostaju bilo kakve informacije o daljim koracima u implementaciji projekta, iako je očekivano da bi do sada morali biti pokrenuti ključni procesi, poput pripreme tehničke dokumentacije, finansijskog plana i početka eksproprijacije.
SAD ostaje uz projekt – ali čeka poteze vlasti
Zanimljivo je da je, prema informacijama portala Klix.ba iz aprila 2025., uprkos povlačenju USAID-a iz većine projekata u BiH, američki State Department odlučio zadržati podršku upravo za Južnu interkonekciju. To ukazuje na stratešku važnost projekta za Sjedinjene Države.
Dodatno, interes za učešće iskazala je i američka kompanija Bechtel, druga najveća građevinska firma u SAD-u, što potvrđuje ozbiljnost i potencijal ove energetske investicije.
Ipak, u Washingtonu se sada čeka – i to ne nova pisma namjere, već konkretni koraci federalnih vlasti.
Opstrukcije su izvjesne, ali nisu izgovor
Opstrukcije, posebno od strane HDZ-a BiH, koje su prisutne od početka procesa, i dalje su realna prijetnja. Međutim, to ne smije biti opravdanje za pasivnost, posebno ne za stranke Trojke koje čine većinu u Vladi Federacije BiH.
Postoje brojni segmenti realizacije projekta koje se mogu voditi i bez saglasnosti HDZ-a, a ignorisanje tih mogućnosti šalje negativnu poruku – kako domaćoj, tako i međunarodnoj javnosti.
Američka administracija, koja je jasno stavila do znanja da joj je stalo do rezultata, ne do izgovora, s pravom očekuje da federalne vlasti pokažu političku volju i odgovornost.
Vrijeme curi – građani plaćaju
Dok federalne institucije oklijevaju, ekonomski kontekst se brzo mijenja. Troškovi realizacije ovakvih infrastrukturnih projekata rastu iz godine u godinu. Ono što danas košta nekoliko stotina miliona KM, zbog inflacije i promjena na globalnom tržištu, već sutra može premašiti milijardu.
