DRUŠTVO | April 27, 2021

Vrijednost i potencijal bošnjačke dijaspore su nemjerljivi, iskoristimo njenu snagu

Posebno u mjesecu Ramazanu bošnjačka dijaspora u većinski katoličkim državama, osjeća nostalgiju za domovinom, toprakom, iftarom, sehurima, mukabelama, teravijama, sijelima, mirisom somuna kojim zamiriše sokak i mahala, pitom majčinom i kahvom sa babom.

Vrijednost i potencijal bošnjačke dijaspore su nemjerljivi, iskoristimo njenu snagu

Pandemija COVID-19 je ušla u drugu godinu postojanja, ista je usporila prekogranična kretanja ljudi, dobara, usluga i drugog. Kada kažemo ljudi posmatrajući iz ugla stanovnika Bosne i Hercegovine, prvenstveno pomislimo na sve one koji su zbog protjerivanja i muke napustili svoju domovinu i dom oformili i bitišu van njenih granica.

Naravno, riječ je o bosanskohercegovačkoj dijaspori, koju od početka pandemije ograničavaju mjere država u kojima žive, i onemogućen im je dolazak u mjeri u kojoj je to bilo u periodu do izbijanja pandemije. Prema procjenama bosanskohercegovačka dijaspora broj blizu 12 miliona ljudi. U većoj mjeri bosanskohercegovačka dijaspora postoji kao zasebna društvena grupa od početka 1990-ih, kad su velikegrupe stanovništva Bosne i Hercegovine (većinom Bošnjaci) prognani iz matične zemlje od agresorskih vojski i paravojnih jedinica. Migracijski ciljevi bosanskohercegovačke dijaspore bili su prvenstveno preživljavanje pojedinca i porodica, liječenje od ratnih dejstava i spajanje porodica. Zemlje u koje su prognani, bile su prvobitno zemlje u kojima su već postojale određene grupe građana iz Bosne i Hercegovine.

Posebno u mjesecu Ramazanu bošnjačka dijaspora u većinski katoličkim državama, osjeća nostalgiju za domovinom, toprakom, iftarom, sehurima, mukabelama, teravijama, sijelima, mirisom somuna kojim zamiriše sokak i mahala, pitom majčinom i kahvom sa babom.

Ali, da bosanskohercegovačka dijaspora nije izgubila vezu sa maticom i da u zanačajnoj mjeri pomaže ekonomsku stabilnost Bosne i Hercegovine, govori činjenica da oko 4 milijarde KM novca godišnje dijaspora potroši, investira ili oroči u Bosni i Hercegovini. To je itekako stabilizirajući ekonomski faktor, koji treba pratiti odgovor vlasti na svim nivoima u dijelu kreiranja povoljnijeg ambijenta za oplođivanje novca naše dijaspore u Bosni i Hercegovini i otvaranje novih radnih mjesta, njihovim kapitalom.

Pozitivni primjeri su firme Prevent group, BONTEX d.o.o. u Maglaju, Austronet u Kozarcu i mnoge druge, kojih ima pozamašan broj, ali potencijal za daljnji razvoj i ulog kapitala dijapore je veoma velik. USAID, američka državna agencija za pružanja ekonomske, razvojne i humanitarne pomoći u skladu s vanjskom politikom SADa je pokrenula i projekat Dijasporainvest, koja potiče uloge i pruža finansijsku podršku pri ulaganju dijaspore u privredu Bosne i Hercegovine. Ovo su pozitivni koraci ka dodatnom povezivanju dijaspore sa maticom, koja je do sada bila sistemski vezana isključivo kroz organe Islamske zajednice, što je bošnjačku dijasporu i držalo na okupu, odnosno, bila spona i kanal stalne komunikacije.

Kako svijet postaje globalno tržište, tako je i prostor za ekonomsku aktivnost mnogo lakši, tako da dijaspora u svojoj domovini treba da bude dodatni pokretač preduzetničke aktivnosti, koja će donijeti u Bosnu i Hercegovinu nove tehnologije, programe rada, strane koncerne i fabrike, smanjiti deficite koje Bosna i Hercegovina u vanjskotrgovinskoj razmjeni ima, i pomoći u mijenjanju percepcije domaćeg stanovništva kada su u pitanju domaći proizvodi, njihova proizvodnja koja će parirati najboljim stranim proizvodima i potrošnja isitih.