Neradna nedjelja već duže vrijeme izaziva polemike i podijeljena mišljenja u Bosni i Hercegovini. Dok jedan dio javnosti smatra da bi trgovci trebali imati zagarantovan slobodan dan, drugi upozoravaju da bi zabrana rada nedjeljom mogla biti štetna za poslovanje, posebno u sredinama koje se oslanjaju na turizam.
U Federaciji BiH trenutno važeći zakon zabranjuje rad trgovačkih centara, lanaca i prodavnica nedjeljom, izuzimajući benzinske pumpe, tržnice, cvjećare, pekare i mesnice. Ovakav pristup izaziva pitanje zašto vlasnicima manjih prodavnica nije dozvoljeno da sami rade ukoliko to žele, iako se takva praksa dozvoljava drugim sektorima.
Mnogi vlasnici malih trgovina tvrde da im se time uskraćuje pravo na rad, raspolaganje privatnom imovinom i slobodno tržišno poslovanje. Postavlja se i pitanje pravne utemeljenosti zabrane da osoba koja posjeduje trgovinu radi u istoj, dok su istovremeno zaposleni u drugim djelatnostima poput cvjećara ili pekara slobodni da rade nedjeljom.
U Sloveniji je ovaj problem riješen na specifičan način. Ministar trgovine Federacije BiH Amir Hasičević pojasnio je da je Federalno ministarstvo trgovine, pripremajući prijedlog zakona o regulaciji rada nedjeljom, analiziralo više evropskih modela, uključujući i slovenski, koji se izdvaja kao jedinstven u EU.
Prema tom modelu, rad u manjim trgovinama nije u potpunosti zabranjen, ali je dozvoljen samo ako ga obavlja vlasnik, student ili penzioner – osobe koje nisu u redovnom radnom odnosu. Na taj način se štite zaposleni od pritiska poslodavaca da rade nedjeljom, dok se istovremeno omogućava minimalno poslovanje lokalnim trgovcima.
Ipak, Hasičević ističe da takav pristup ograničava tržišnu fleksibilnost, naročito u turističkim i sezonskim regijama. Također, zahtijeva snažnu inspekcijsku kontrolu i precizno definirane kriterije, što može biti izazovno u praksi.
Suprotno od slovenskog modela, Ministarstvo trgovine Federacije BiH se odlučilo osloniti na hrvatski model koji omogućava više fleksibilnosti. Prema hrvatskom zakonu, trgovcima je dozvoljeno da sami odaberu najviše 16 nedjelja godišnje u kojima će raditi, dok su sve ostale nedjelje neradne.
Federalni ministar trgovine naglašava da se predloženi model u BiH temelji upravo na tom principu – da se omogući rad u najviše 16 do 18 nedjelja godišnje, ovisno o odluci samog trgovca, uz obavezu isplate znatno uvećane naknade radnicima koji rade tim danima. Ovaj pristup, prema njegovim riječima, omogućava zaštitu radničkih prava, ali i određenu dozu fleksibilnosti tržištu, uz uvažavanje specifičnosti lokalnih zajednica i turističkih potreba.
Prijedlog zakonskih izmjena je u završnoj fazi izrade i uskoro će biti upućen u zakonodavnu proceduru, uz prethodno provođenje javne rasprave i konsultacije sa socijalnim partnerima.
Međutim, Sindikat radnika trgovine i uslužnih djelatnosti BiH (STBiH) najavio je proteste zbog najavljenih izmjena. Kako su saopćili, ne prihvataju kompromis koji uključuje rad u 16 radnih nedjelja godišnje. Predsjednica sindikata Mersiha Beširović poručila je da će protesti biti održani pod sloganom “Ne damo neradnu nedjelju”, ističući da radnici zaslužuju slobodan dan i da to pravo ne smije biti ugroženo.
Iako su ranije sindikat i Ministarstvo trgovine sarađivali na uvođenju neradne nedjelje, najnovije izmjene zakona izazvale su nezadovoljstvo među sindikalnim predstavnicima. S druge strane, pojedini predstavnici sektora turizma i malih poduzetnika smatraju da bi potpuna zabrana rada nedjeljom tokom cijele godine bila ekonomski štetna.
Ministarstvo ostaje otvoreno za dijalog i poziva sve zainteresirane aktere da se uključe u raspravu, s ciljem pronalaska rješenja koje će biti pravedno, održivo i prilagođeno potrebama savremenog tržišta rada.
