DRUŠTVO | Juli 25, 2022
Zašto izaći na večerašnje proteste ispred zgrade OHR-a?
Dokumentom koji je izašao u javnost, pokazalo se da je Visoki predstavnik Šmit planira nametnuti izmjene Izbornog zakona koje bi se ticale izbora delegata u Dom naroda Federacije Bosne i Hercegovine. Izmjenama je predviđeno uvođenje cenzusa prilikom izbora delegata u Domu naroda FBiH. Konstitutivni narod kojeg u jednom kantonu ima manje od 3 posto u odnosu na ukupan broj tog naroda u FBiH, ostat će bez prava da iz tog kantona delegira svog kandidata za Dom naroda FBiH. To bi značilo da BPK, USK, TK ostaju bez predstavnika Hrvata u Domu naroda, tako da bi ova mjesta bila ustupljena “legitimnim” Hrvatima iz kantona u kojima tradicionalno pobjedu odnosi HDZ.
Kakve odluke želi donijeti Visoki predstavnik Šmit?
Na osnovu Dejtonskog mirovnog sporazuma, naša država je administrativno podijeljena na dva entiteta kojem je kasnije dodat i distrikt Brčko. Po trenutnom Izbornom zakonu, tokom Opštih izbora koji se održavaju svake 4 godine, dva entiteta postaju dvije zasebne izborne jedinice, koje biraju predstavnike za sve nivoe vlasti, od Predsjedništva, državnog i entitetskog parlamenta, do kantonalnih skupština.
Birači sa prostora Federacije Bosne i Hercegovine biraju bošnjačkog i hrvatskog člana Predsjedništva, dok birači iz entiteta Rs biraju srpskog člana Predsjeništva. Zastupnici državnog i federalnog parlamenta bivaju birani iz svojih izbornih jedinica napravljenih na osnovu administrativne podjele entiteta, kao i po drugim parametrima, dok zastupnike kantonalnih skupština biraju birači koji imaju prijavljen boravak u tim kantonima.
Nakon popunjavanja parlamenata i skupština izabranim zvaničnicima, pristupa se popunjavanju Domova naroda. Dom naroda sastoji se od 58 delegata i to po 17 iz reda svakog od konstitutivnih naroda i 7 delegata iz reda Ostalih. Dom naroda se ispunjava najmanje jednim predstavnikom svakih od konstitutivnih naroda.
U manjem entitetu, Dom naroda ima veoma ograničene mogućnosti, dok u Federaciji Dom naroda ima veoma široka ovlaštenja. Nijedna odluka donešena u Federalnom parlamentu ne može biti implementirana dok je ne potvrdi i Dom naroda (budžeti, zakoni, itd.). Kako bi neka odluka bila potvrđena u Domu naroda, za nju treba da glasa minimalno trećina zastupnika svakog od Domova.
Šta tačno predloženi zakon mijenja?
Opstrukcije i blokade u svim sferama kao i pri imenovanju Predsjednika/ce Federacije Bosne i Hercegovine od strane HDZ-a, stranke koja baštini ideologiju UZP-a, kao i presuđenih ratnih zločinaca Kordića, Praljka i ostalih, su nešto na što je bosanskohercegovačka javnost navikla. Trenutna Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je već 4 godine u tehničkom mandatu zbog opstrukcija HDZ-a. Pomenuta stranka to čini jer ima apsolutnu kontrolu nad hrvatskim Domom naroda u Federalnom parlamentu, te time ucjenjuje usvajanje svakog budžeta. Sjetimo se samo famoznog proglašenja oporezivanja kladionica vitalnim nacionalnim interesom Hrvata, čime je ova stranka stala u zaštitu pošasti koja jede naše društvo. To je tek jedna u nizu stvari kojima se ova privilegovana grupica iživljava nad apsolutno cijelom Federacijom i njenim građanima.
Kako je problem blokada i opstrukcija mogao biti riješen?
Dom naroda Hrvata se ne bira samo iz određenih kantona u Federaciji. Svaki kanton nominira makar po jednog predstavnika kons. naroda. Plan je u Dom naroda imenovati Hrvate koji ne dolaze iz redova HDZ-a, i na taj način skinuti okove sa Federalnog parlamenta i omogućiti usvajanje prijeko potrebnih zakona za dobrobit svih građana Federacije.
Šta bi tačno Šmitov nametnuti zakon promijenio?
Dokumentom koji je izašao u javnost, pokazalo se da je Visoki predstavnik Šmit planira nametnuti izmjene Izbornog zakona koje bi se ticale izbora delegata u Dom naroda Federacije Bosne i Hercegovine. Izmjenama je predviđeno uvođenje cenzusa prilikom izbora delegata u Domu naroda FBiH. Konstitutivni narod kojeg u jednom kantonu ima manje od 3 posto u odnosu na ukupan broj tog naroda u FBiH, ostat će bez prava da iz tog kantona delegira svog kandidata za Dom naroda FBiH. To bi značilo da BPK, USK, TK ostaju bez predstavnika Hrvata u Domu naroda, tako da bi ova mjesta bila ustupljena “legitimnim” Hrvatima iz kantona u kojima tradicionalno pobjedu odnosi HDZ. Značilo bi da Hrvat iz Tuzle ne može biti biran, dok onaj koji dolazi iz Livna ili Posušja može, još više produbljujući diskriminaciju i neravnomjernost glasa. Ovo bi dalo istu političku moć stranci koja ima tek nekoliko posto podrške birača (HDZ) i državotvornim stranakama koje okupljaju apsolutnnu većinu birača širom Bosne i Hercegovine (SDA, SDP, DF, SBB, itd).
Od osam presuda kojima su tretirana izborna prava (pet odluka Evropskog suda za ljudska prava,dvije Ustavnog suda BiH i jedna Ustavnog suda FBiH) visoki predstavnk Christian Schmidt namjerava reagirati samo povodom presude u “slučaju Ljubić”. Sve ostale presude dotični ignorira.
Ovo dugoročno daje do znanja da međunarodna zajednica nema u cilju stvaranje građanske države u Bosni i Hercegovini. Navedenom odlukom bi se Bošnjaci kao najbrojniji narod, doveli u status nacionalne manjine u matičnoj državi. Sve ove promjene bi se implementirale samo u Federaciji, dok bi u manjem entitetu sve ostalo po starom. Dokle je takozvana "vrs" došla sa genocidom, i tzv "hvo" sa UZP-om, međunarodna zajednica bi zacementirala. Na prostorijama koje su kontrolisale ove dvije paravojne tvorevine bi vlast imali isključivo Srbi, odnosno Hrvati, dok bi se sve na eritoriji koju je kontrolisala Armija Republike Bosne i Hercegovine moralo dijeliti na tri dijela.
Postavlja se opravdano pitanje, da li bi gospodin Šmit želio vidjeti iste ili slične stvari implementirane u rodnoj Njemačkoj?
