Svjetski vojni izdaci dostigli su rekordnih 2,7 biliona dolara u 2024. godini, što predstavlja najveći godišnji porast od završetka Hladnog rata, pokazuje najnoviji izvještaj švedskog Instituta SIPRI (Stockholmski međunarodni institut za istraživanje mira).
Povećanje od 9,4 posto u odnosu na prethodnu godinu potaknuto je sve izraženijim geopolitičkim tenzijama, oružanim sukobima i sigurnosnim krizama širom svijeta. Prema izvještaju, vojni budžeti rasli su u više od stotinu zemalja, uključujući svih 15 najvećih potrošača.
Evropa i Bliski istok prednjače po dinamici rasta, pri čemu je evropski kontinent zabilježio posebno izražen skok potrošnje. Rusija je u 2024. godini izdvojila 149 milijardi dolara za odbranu, što predstavlja povećanje od čak 38 posto u odnosu na prethodnu godinu i više nego dvostruko u poređenju s 2015.
Ukrajina, koja se i dalje suočava s ruskom invazijom, povećala je vojni budžet za 2,9 posto, dostigavši iznos od 64,7 milijardi dolara. Njemačka je, s porastom od 28 posto, izdvojila 88,5 milijardi dolara i time pretekla Indiju kao četvrti najveći vojni potrošač na svijetu.
Sjedinjene Američke Države ostaju daleko ispred svih, s budžetom od 997 milijardi dolara. Time SAD čini više od trećine ukupne globalne potrošnje na vojsku i gotovo dvije trećine svih izdataka NATO saveza.
Značajan porast zabilježen je i na Bliskom istoku, gdje su vojni izdaci porasli za 15 posto, dosegnuvši procijenjenih 243 milijarde dolara. Izrael je, usljed kontinuirane ofanzive u Gazi, uvećao svoj budžet za impresivnih 65 posto – na ukupno 46,5 milijardi dolara. SIPRI ističe da je ovo najveći godišnji rast vojne potrošnje u toj zemlji od Šestodnevnog rata 1967. godine.
Suprotan trend bilježi Iran, čiji je vojni budžet smanjen za 10 posto, na 7,9 milijardi dolara. Iako je Teheran i dalje uključen u regionalne sukobe i podržava brojne saveznike u regiji, ekonomske sankcije značajno su ograničile njegovu sposobnost ulaganja u odbranu.
Na drugom mjestu globalne liste potrošača nalazi se Kina, s budžetom od 314 milijardi dolara, što predstavlja rast od 7 posto u odnosu na prethodnu godinu. Time Peking nastavlja s višedecenijskim trendom ulaganja u modernizaciju vojske, kibernetičke kapacitete i nuklearni arsenal. Kina trenutno čini polovinu ukupne vojne potrošnje u Aziji i Oceaniji.
Ovo je deseta godina zaredom da globalna vojna potrošnja raste, a stručnjaci upozoravaju da bi ovi trendovi mogli dodatno produbiti nesigurnost u međunarodnim odnosima.
