Halid Kadrić - velikan bošnjačke književnosti

Bosanskohercegovački književnik Halid Kadrić rođen je 1936. godine u Maloj Bukovici kod Doboja. Autor je dva najobimnija romana bošnjačke književnosti koji su napisani na preko 5000 stranica i kao takvi predstavljaju literarni prikaz položaja Bošnjaka i Bosne kroz 19. i 20. stoljeće.

Sa četiri knjige koje je napisao u prvom romanu pod nazivom Dugo svitanje, a koje sadrže oko 2700 stranica, istoimeni roman autora Halida Kadrića predstavlja najobimniji književni tekst koji je ikada napisan na bosanskom jeziku. Uz prikupljanje obimne i iscrpne građe za pisanje jednog ovakvog djela, autor Kadrić je roman Dugo svitanje pisao punih 12 godina. Kadrić kroz roman predstavlja cjelokupnu historiju Bosne i Bošnjaka kroz 20. stoljeće, godinu za godinom, te uz to ne izostavlja niti jedan značajan događaj koji može na bilo koji način dati doprinos razumijevanju mučne historije bošnjačkog naroda na ovim prostorima. Koliko je za razumijevanje historije Bošnjaka i sudbine Bosne značajan roman Dugo svitanje, govori i činjenica da je velikan književnosti Nedžad Ibrišimović jednom prilikom izjavio: „Roman Dugo svitanje je odjeća duše svakog Bošnjaka i Bošnjakinje i ko god ne pročita ovaj roman, cijeli će život hodati go na svoju i tuđu sramotu“.

Sve ono što nismo imali priliku čitati o svojoj prošlosti i dešavanjima kroz istu, kod Kadrića možemo pronaći dokumentovano i provjereno. U romanu Dugo svitanje, dostupni su detaljni opisi historijskog lutanja i nesnalaženja Bošnjaka kroz 20. stoljeće, kao i načina života i odnosa susjedskih zemalja prema Bosni.

Sam autor jednom prilikom je izjavio da je roman Dugo svitanje nosi kvalifikaciju kao literarna hronika nacionalne i porodične historije 20. stoljeća. Građa je raspoređena kako to i historija čini, u 4 ključna dijela. Prvi tom govori o razdoblju Austrougarske i njenog pada, drugi tom obrađuje period Kraljevine Jugoslavije, treći je vezan za socijalističku Jugoslaviju i četvrti tom obrađuje period do kraja 20. vijeka čime je zaokruženo jedno stoljeće sa svim značajnim događajima i dešavanjima.

Pored toga, Halid Kadrić je autor i četverotomnog romana „Kobno raspuće“ koji za razliku od Dugog svitanja, obrađuje vremenski period 19. vijeka i položaj Bošnjačkog naroda i domovine u navedenom stoljeću, a isti je napisan je na 2500 stranica.

Roman Kobno raspuće kroz 4 toma skicira sudbinu Bošnjaka unutar Osmanskog carstva kroz paradigmu Gradaščevićevog pokreta za autonomiju Bosne. Na bazi stvarne ličnosti Huseina kapetana Gradaščevića – Zmaja od Bosne autor u obimnom i opširnom epskom prikazu opisuje cjelokupno 19. stoljeće. On navedeno stoljeće opisuje kao vremenski period buna, ratova i zločina, izdaja i političkih spletki, a kao osnov predstavlja priču o porodici Gradaščević kao tematski okvir za prikaz likova i događaja i društvenih tokova.

Iako je dobitnik nagrade „Bosanski stećak“ Kadrićevi romani koji naslonjeni na objektivne činjenice opisuju društvene tokove i položaj Bošnjaka kroz 19. i 20. stoljeće, a skupa su napisani na preko 5000 stranica čiste i kvalitetne bošnjačke književnosti, nisu ni približno stekli pažnju i interes javnosti. Prema riječima Elvira Resića, razlog tome je činjenica da oni koji bi trebali afirmisati ove historijske romane u javnosti, vjerovatno ni sami nisu pročitali iste zbog obimnosti romana koji su napisani na preko pet hiljada stranica.

Kao dva ključna segmenta možemo navesti činjenicu da su megaromani Halida Kadrića „Dugo svitanje“ i „Kobno raspuće“ jedinstveni književni projekti kojim je zaokruženo literarno predstavljanje historije Bosne i Bošnjaka kroz 19. i 20. stoljeće, ali i činjenica da se pozitivni procesi afirmacije istine i kulturnih vrijednosti ne mogu zasutaviti.