Jedan, dva, tri: Bitka za predsjedništvo može da počne! Ko će biti "Boriša Falatar" 2022.?

Općepoznata je činjenica da je na prošlim izborima kandidat iz reda hrvatskog naroda bio Boriša Falatar. Do tada anonimus kojeg je Naša stranka svekolikoj bosanskoj javnosti predstavila kao ogromno pojačanje i fudbalskim žargonom rečeno u najmanju ruku političkog Ronalda. Obilazio je Falatar mjesta u kojima su Hrvati većina, ali i ona gdje su Bošnjaci. Doduše jedino u tim područjima Naša stranka i postoji.

Falatar je nakon izbornog kraha i osvajanja tek nešto više od 16 hiljada glasova potpuno nestao kao politička pojava. Tada građani Bosne i Hercegovine sa pravom glasa u Federaciji nisu nasjeli na očitu podvalu. Jedini zadatak kojeg je imao Boriša Falatar bio je otkinuti glasove Željki Komšiću, zlatnom ljiljanu Armije BiH koji je na prvim linijama branio ovu zemlju u najtežim vremenima i tako spriječiti njegovu pobjedu nad Draganom Čovićem, kandidatom HDZ-a.

Pobjedom Željka Komšića spriječen je odnos 1 na prema 2 u državnom Predsjedništvu, a Dodik je morao pristati na Program reformi i nastavak NATO puta Bosne i Hercegovine, što treba biti primarni vanjskopolitički cilj.

U želji za jeftinim populizmom i blaćenjem Željka Komšića i Šefika Džaferovića najglasniji u opovrgavanju činjenice da je BiH sve bliža NATO-u su pričuvni Čovićevi partneri iz Sarajeva, Dino Konaković, Nermin Nikšić i Peđa Kojović. Na njihovu žalost, njihova prazna priča, koja prolazi jedino na pojedinim medijima opijenim mržnjom, demantovala ih je i sama Ambasada Ruske Federacije koja je reagovala na približavanje Bosne i Hercegovine NATO-u.

Helem, da se vratimo na izbore i bitku za državu. Jasno je svima da će se i 2022. godine vrlo vjerovatno pojaviti novi “Boriša Falatar” - odnosno populistička marioneta koja će pričati kako nam je dosta podjela i sukoba, te kako se trebamo okrenuti budućnosti i borbi protiv korupcije, a sve s ciljem omogućavanja izborne pobjede Dragana Čovića ili eventualno drugog kandidata HDZ-a, odnosno sprječavanja Željka Komšića da ponovo pobijedi i nastavi, tj. završi započeti put prema NATO savezu, pogotovo ukoliko uzmemo u obzir činjenicu da Dodik nikad nije bio politički slabiji, primoran da skine ploču “Radovana Karadžića” sa Studentskog doma na Palama, primoran da potpiše Program reformi za NATO, gubitkom Banja Luke i Bijeljine na izborima, kao dva najveća grada u entitetu RS i uz sve tijesniju većinu u Narodnoj skupštini RS-a.

Ko će biti novi “Boriša Falatar”? Sve su glasnije teze kako će kandidat za člana Predsjedništva biti Zlatko Miletić, bivši Komšićev saradnik i sekretar Demokratske fronte, a odnedavno politički blizak Aljoši Čampari i Dini Konakoviću. Miletić svoju politiku bazira na populizmu i “upornoj borbi protiv korupcije i kriminala” redovno primajući basnosnovne iznose u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, čiji je član, a o kojima prosječni građani mogu samo sanjati.

U opticaju je sve češće i Ivana Marić, samoprozvana politička analitičarka i kompromitovana političarka u pokušaju s 0,1% pogođenih analiza. Iako je po svaku cijenu željela postati nova dogradonačelnica Sarajeva, demantirajući samu sebe i izvinjavajući se, sve ne bi li Naša stranka ostala ustrajna u njenoj kandidaturi, međutim uzalud. Ko će biti dodatni Čovićev igrač iz Četvorke, ostaje da se vidi. Puno zanimljivija situacija je na bošnjačkoj političkoj sceni, gdje je sasvim evidentno da najveće šanse ima Bakir Izetbegović, lider najjače stranke i bivši član Predsjedništva u dva mandata. Iako se u javnosti sve češće špekulisalo o Denisu Zvizdiću, kao kandidatu Četvorke za člana Predsjedništva, to sasvim dovoljno govori da ni Dino Konaković ni Nermin Nikšić, kao lideri opozicije imaju hrabrosti izaći na megdan Izetbegoviću. Vječni gubitnik izbora koji je stalno u vlasti, Fahrudin Radončić se vjerovatno neće usuditi i četvrti put kandidirati za Predsjedništvo. U svakom slučaju, uzavrela politička scena BiH uskoro će postati još više “uzavrelija”...