Iako prosječna plata u Bosni i Hercegovini bilježi konstantan rast, minimalna primanja radnika i dalje su najniža u regionu. Sindikati upozoravaju da bi prosječna plaća morala iznositi najmanje 2.000 maraka kako bi se zaustavio talas masovnog iseljavanja, posebno mladih, koji zbog niskih primanja spas traže u zemljama Evropske unije.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna mjesečna neto plata u julu 2025. godine iznosila je 1.601 KM, što je povećanje od 213 KM u odnosu na isti mjesec prethodne godine, kada je iznosila 1.388 KM.
Na rast prosječne plate uticao je i rast minimalnih plaća u entitetima – u Republici Srpskoj minimalac trenutno iznosi 900 KM, dok je u Federaciji BiH povećan na 1.000 KM. Ipak, čak i s tim povećanjima, minimalna primanja u BiH su i dalje najniža u poređenju sa zemljama regiona.
Prema podacima BHRT-a, minimalna plata u Srbiji iznosi 1.078 KM, u Crnoj Gori 1.173 KM, u Hrvatskoj 1.467 KM, dok je u Sloveniji najviša i iznosi čak 1.760 KM. Još veće razlike primjetne su kada se uporede prosječne plate – dok u BiH iznose 1.601 KM, u Srbiji su 1.821 KM, u Crnoj Gori 1.985 KM, u Hrvatskoj 2.810 KM, a u Sloveniji dostižu čak 3.114 KM.
Sindikalne organizacije upozoravaju da prosječna plata ne odražava stvarnu sliku, budući da dvije trećine zaposlenih u zemlji prima platu manju od prosječne. Prema podacima Saveza samostalnih sindikata BiH, sindikalna potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu u septembru 2025. godine iznosila je 3.431,60 KM. To znači da jedna prosječna plata ne pokriva ni polovinu osnovnih životnih troškova.
Građani smatraju da je neophodno dodatno povećanje plata i da bi prosječna plata trebala iznositi najmanje 2.000 maraka kako bi se omogućio dostojanstven život.
Ipak, ekonomski stručnjaci upozoravaju da bez snažnog privrednog rasta nema uslova za značajnije povećanje plata.
– Nažalost, mi to nikada nećemo dostići. Nemamo privrednog rasta, niti ozbiljnih investicija i strateških ulaganja u razvoj ekonomije. Kod nas je važnije dodatno se zadužiti i izgraditi nekoliko kilometara autoputa nego pomoći realnom sektoru – ocijenio je ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
