Pet mostarskih ulica nose imena ustaških fašista iz Drugog svjetskog rata

U Mostaru, hercegovačkom biseru koji je prošao sav užas brutalne opsade izazvane hrvatskom agresijom, danas, skoro trideset godina poslije okončanja iste, pet mostarskih ulica nosi naziv po zvaničnicima ustaške, fašističke i kolaboracionističke vlasti Nezavisne Države Hrvatske iz perioda Drugog svjetskog rata.

Ustaški funkcioneri i činovnici koji imaju svoje ulice u Mostaru su:

Mile Budak - ministar bogoštovlja i nastave u vladi NDH, ustaški diplomata u Berlinu i ratni zločinac.

Jure Francetić – pripadnik ustaškog pokreta i osnivač te prvi komandant najzloglasnije ustaške jedinice, Crne legije.

Ante Vokić - organizator i zapovjednik Ustaških prometnih zdrugova, suosnivač Crne legije i ustaški krilnik. (Vokić i Lorković dijele naziv jedne ulice, koja je po njima nazvana Ulica Vokića i Lorkovića)

Mladen Lorković – ministar vanjskih poslova Nezavisne Države Hrvatske.

Ivo Zelenika Tovarnik – ustaški tabornik u Zagrebu.

Đuro Spužević - vrhovni izvršilac uprave NDH velike župe Hum u Mostaru

Gradonačelnik Mostara, dr. Mario Kordić, koji pripada tzv. "prvoj stranci bosanskohercegovačkih Hrvata", odnosno HDZ-u, ne vidi nikakav problem u činjenici da pet ulica njegovog grada nosi naziv po fašistima iz vremena najmračnijeg doba u historiji, kako Evrope tako i svijeta. Dragan Čović, stranački šef gradonačelnika Kordića i predsjednik HDZ-ovog ogranka u Bosni i Hercegovini, za bosanskohercegovačke Hrvate voli koristiti termine koji treba da naglase tobožu progresivnost tog Naroda, riječi poput "nositelji evropskih vrijednosti”. Samo nije još uvijek jasno i precizno definisano na koje se tačno evropske vrijednosti poziva Dragan Čović kada zagovara i požrtvovno brani rasističke i diskriminatorske ideje "legitimnog predstavljanja" te stanje demokratskog aparthejda naspram većinskog naroda u Bosni i Hercegovini.

Dragan Čović također ima naviku da se druži sa presuđenim ratnim zločincima poput Daria Kordića, glavnog odgovornog za masakr u Ahmićima 16. aprila 1993. godine. Haški sud je taj masakr kvalificirao kao zločin protiv čovječnosti, za čije je planiranje i podsticanje pravosnažno na 25 godina zatvora osuđen Kordić, bivši potpredsjednik i član Predsjedništva samozvane HR Herceg-Bosna.

Na kraju, kao šlag na tortu, Dragan Čović, predsjednik HDZ-a i stranački šef mostarskog gradonačelnika dr. Maria Kordića, nema (ili barem otvoreno ne pokazuje) neku namjeru da u skorijoj budućnosti dođe do neke promjene nazivia spornih ulica u Mostaru. Uzimajući ove stvari u obzir, s pravom može postaviti pitanje, koje tačno evropske vrijednosti zagovara HDZ Bosne i Hercegovine? One iz perioda naci-fašističke tiranije nad evropskih kontinentom, ili one stvare, postratne, demokratske i antifašističke? Sudeći po uvrnutoj potrebi da se u 21. vijeku, u jednom evropskom gradu, ulicama daju imena po fašističkim zločincima iz Drugog svjetskog rata, nije teško dati odgovor na gore postavljeno pitanje.