HISTORIJA | Novembar 11, 2022

U varešu obilježena 29. godišnjica formiranja 322. vareške brigade Armije RBiH

Danas se u Varešu obilježava 29. godišnjica 322. Vareške brigade. U nastavku donosimo tekst o procesu formiranja i ratnom putu ove brigade.

U varešu obilježena 29. godišnjica formiranja 322. vareške brigade Armije RBiH

Danas se u Varešu obilježava 29. godišnjica 322. Vareške brigade. U nastavku vam donosimo tekst o procesu formiranja i ratnom putu ove brigade.

Nakon izbora 1990. godine, za predsjednika općine Vareš izabran je Dario Andrijević, Hrvat iz SK BiH-SDP, dok je predsjednik Izvršnog odbora bio Zvonimir Dugonjić iz HDZ-a.

Zajednički je djelovala i Teritorijalna odbrana Vareš (TO Vareš) i vršila užurbane pripreme za odbranu. Članovi HDZ prvi dolaze do naoružanja ali i prisvajaju najveći dio MTS-a i opreme koji je bio u vlasništvu TO Vareš.

U bošnjačkim selima koji su graničili sa Srbima, došlo je do samoorganiziranja naroda u  sesoske straže u cilju zaštite sela. Seoske straže se uglavnom bile naoružane lovačkim i oružjem ručne izrade. Aktivnosti seoskih straža su se sastojale u držanju straža i patrolama. Dok u selima sa mješovitim stanovništvom dolazi do verbalnih sukoba i sitnih čarki. Aktivisti Stranke demokratske akcije osiguravaju organizaciju i  pomažu stvaranje prvih jedinica. Kao i nabavku oružja i njegovog transporta.

U maju mjesecu počinje stvaranje organiziranih jedinca. Komadni kadar je biran na osnovu postignuti rezultata u dotadašnjim borbama. Dok se jedinice mahom samostalno naoružavaju kroz borbena dejstva.

21. Maja 1992. god. formiran je PDV i zatim dolazi i do prvih diverzantskih akcija na Rokoču, Kunosićima, Selačkoj planini itd.

Do 1. Jula 1992. postojala zajednička Teritorijalna odbrana općine Vareš, u kojoj su bili i Hrvati i Bošnjaci. Kada je 1. Jula uz instrukcije čelnika Hrvatske zajednice Herceg Bosne (HZ-HB) HVO preuzeo vlast u općini, snage HVO-a su pod komandom Borivoja Malbašića, po instrukcijama dopredsjednika HVO HZHB Darija Kordića, smijenili s funkcije Bošnjake u općinskim organima vlasti. Ostao je dio Bošnjaka (koji su bili za podjelu vlasti u općini). Mate Boban postavio je Antu Pejčinovića za predsjednika općinskog HVO-a, jednog od inicijatora osnivanja HDZ-a u Varešu a Zvonimira Dugonjića za potpredsjednika.

Bošnjaci su se povukli iz zajedničkog štaba TO općine Vareš a SDA je formirala vladu u egzilu osnivanjem Ratnog predsjedništva u Striježevu, kasnije u selu Dabravine. Hrvatsko vijeće obrane pripadnicima ARBiH zabranio je ulazak u grad kako bi obišli porodice.

Od tadašnjeg Komandanta Oružanih snaga Republike Bosne i Hercegovine, Sefera Halilovića za komandanta je imenovan  Ekrema Mahmutovića. Sa zadatkom osnivanja Štaba TO i ustrojem novih jedinca. Formiranjem ovoga štaba dolazi do pogoršanja odnosa sa HVO.

28. Augusta 1992 god. polaganjem svečane zakletve TO je prerasla u jedinicu Armije Bosne i Hercegovine. Krajem 1992. godine reorganiziranjem jedinca Armije, iz sastava TO Vareš je formiran bataljon koji je ušao u sastav 304. brdske brigade. Ova jedinca učestvuje u borbama u centralnoj Bosni gdje steče nova borbena iskustva. A u martu 1993. je ušla u sastav 3. korpusa.

Nakon proglašenja tkz. HZ-HB, situacija u Varešu se dodatno usložnjava. Pogotovo u trenutku kada HVO u Brezi zajedno sa VRS zatvara put u pravcu Zenica-Tuzla. I time odvaja dva korpusa Armije BiH, Treći i Drugi. Tada je plan neprijatelja bio jasan je da se preko Vareša i Olova, dolinom rijeke Krivaje, spoji s neprijateljskim snagama na Ozrenu i da u potpunosti odsijeku tuzlansku regiju.

19. Oktobra 1993. godine je formirana 322. lahka brigada od svih jedinica koje su djelovale pri Općinskom štabu odbrane Vareša. 322. brigada je po formiranju pripala OG Istok 6. korpusa.

A 10. novembra 1993. nakon oslobođenja Vareša, pretpočinjena je OG-3 Kladanj 2. korpusa.

Početkom 1994. brigada se našla u sastavu OG-3 Vareš 1. korpusa. Ulaskom u 16. diviziju preimenovana je u 122. lahku brigadu. Transformacijom jedinica 16. divizije, brigada je 16. novembra 1995. ušla u sastav 162. brdske brigade.

Zlatnim ljiljanom, najvišim ratnim priznanjem, nagrađeno je 11 pripadnika brigade.