Hitler doba našeg: Šta je sljedeći Putinov korak? Da li će Zapad nijemo posmatrati proruske separatiste iz entiteta Republika Srpska?

Uprkos obavještajnim podacima najmoćnijih država svijeta predvođenih Sjedinjenim američkim državama i Velikom Britanijom koji su još krajem 2021. godine najavljivali rusku invaziju na Ukrajinu, a posljednjih sedmica intenzivirali izvještavanje javnosti, mnogi u Ukrajini, ali i širom svijeta, uključujući i Bosnu i Hercegovinu te informacije nisu shvatali dovoljno ozbiljno te su smatrali da se radi o isključivo medijsko-obavještajnom sukobu Zapada i Rusije.

Sam predsjednik Ukrajine Zelensky je prije svega par dana javno rekao kako nema informacije da će se invazija dogoditi te pozvao svoje prijatelje sa Zapada da ga informišu detaljnije o svojim navodima. Predsjednik SAD-a Joe Biden na novinarsko pitanje na čemu temelji svoju tvrdnju da će se ruska invazija dogoditi u narednih 48 sati, rekao kratko i jasno: "Imamo dovoljno jaku i moćnu obavještajnu službu".

Upravo to se i desilo. Nakon toga desilo se ono što su mnogi najavljivali sedmicama, a neki i mjesecima unazad - u četvrtak rano ujutro, Ruska Federacija pokrenula je opsežnu vojnu invaziju na Ukrajinu sa istoka, sa sjevera i sa juga, putem kopna, mora i iz zraka. Vojna operacija je pokrenuta neposredno nakon obraćanja predsjednika Rusije Vladimira Putina na državnoj televiziji. Iako svojevrsni planirani vojni blietzkrig nije uspio, te uprkos činjenici da daleko slabija Ukrajinska vojska pruža herojski otpor, ruske trupe su za samo 24 sata došle nadomak glavnog grada Kijeva, sa sljedećim ciljem zauzimanja sjedišta Vlade, Parlamenta, Kabineta predsjednika države, medijskih kuća, kako bi u potpunosti preuzeli ključne poluge i ovladali ukrajinskom državom.

Osim finansijske i vojne pomoći Sjedinjenih američkih država i Velike Britanije, Ukrajini je izostala direktnija i konkretnija pomoć zapadnih zemalja - konkretnije zemalja Evropske unije i NATO-a kao cjeline. Sve je ostalo samo na sankcijama. Sankcije nisu bezbolne i sigurno će pogoditi Rusiju, njene oligarhe i građane koji podržavaju Putinov režim. Ipak one nisu dovoljne.

Mi u Bosni i Hercegovini svjedočimo velikom ruskom utjecaju kroz svoje pijune i ključne igrače - Milorada Dodika i Dragana Čovića. Neki mediji, portali i novinari godinama su pisali o ruskom utjecaju u Bosni i Hercegovini, poput portala Istraga.ba i novinara Avde Avdića, međutim taj isti portal i novinar nailazio je na prijetnje, uvrede i ismijavanje. Ismijavali su mnogi Avdića kada je pisao da je ruski interes slabljenje Obavještajno-sigurnosne agencije BiH kroz udar na njenog direktora Osmana Mehmedagića. Ismijavali su ga kada je pisao da je Dragan Čović lijepo upakovani ruski igrač, možda čak perfidniji i opasniji od Milorada Dodika. Ismijavali su ga kada je pisao da je ruski interes prodor u energetski i bankarski sektor Federacije BiH, što će lakše postići rušenjem premijera Federacije BiH Fadila Novalića.

Sada, kada su svi svjesni ili bi bar trebali biti ruskog utjecaja i u Bosni i Hercegovini, postavlja se pitanje da li smo spremni i na koji način odgovoriti izazovima koji mogu uslijediti. Nakon vojne invazije na Ukrajinu, mnogi zapadni mediji pišu o tome kako je sljedeći Putinov cilj Zapadni Balkan i Bosna i Hercegovina, a tu je njegov igrač broj jedan Milorad Dodik, lider proruske partije SNSD koja radi na otcjepljenju entiteta Republika Srpska, što će dovesti do direktnog i frontalnog sukoba. Igrač broj dva Dragan Čović bi se u tom slučaju mogao pojaviti kao dodatni pritisak na probosanskohercegovačke snage koje bi bile primorane da brane suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.

Uloga Aleksandra Vučića sasvim je jasna. Iako pokušava koketirati sa svim stranama, Srbija je, uz Bjelorusiju jedina zemlja u Evropi koja nije osudila rusku agresiju na Ukrajinu. Ruku na srce, Srbija je i zemlja koja je učestvovala u zajedničkim vojnim vježbama s Ruskom Federacijom i Bjelorusijom. Reporteri iz Ukrajine jučer su svjedočili i upadu bjeloruskih snaga u Ukrajinu, koje pomažu rusku agresiju. U slučaju pokušaja otcjepljenja entiteta Republika Srpska, sasvim je sigurno da bi alibi za eventualnu novu vojnu agresiju Srbije na BiH bio isti kao alibi Vladimira Putina, a to je navodni poziv za pomoć samoproglašenih separatističkih republika.

Postavlja se pitanje da li će Zapad, misleći prvenstveno na NATO i Evropsku uniju, nakon brutalne ruske agresije i invazije na Ukrajinu, čime su prekršene sve moguće norme međunarodnog prava, i dalje samo nijemo posmatrati i osuđivati "zapaljivu retoriku" lidera u Bosni i Hercegovini, izjednačavajući sve strane, ili će konkretno reagovati i zaustaviti proruske separatiste iz entiteta Republika Srpska potpomognute državom Srbijom?