Jedna od najstarijih džamija u istočnoj Hercegovini: Begovića džamija u Dabrici kod Stoca

Džamija Sefer-age Begovića nalazi se u sela Dabrica. Do ovog sela vodi put koji se kod mjesta Masline odvaja od puta Stolac-Čapljina. Od mjesta Masline, selo Dabrica je udaljeno 18 km. Od osnutka Blagajskog kadiluka 1469. godine, pa do njegovog ukidanja 1851. godine, Dabrica se u administrativno-sudskom pogledu nalazila u sastavu ovog kadiluka. Džematu Dabrica pripadale su mahale: Bračići, Brijeg, Maričin gaj i Miljanovići.

Više od četiri stoljeća otkako je prvi put izgrađena sa minaretom jedinstvenim u osmanskoj arhitekturi, u obliku sahat-kule i sada plijeni svojom ljepotom. Nije stoga čudno što ju je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika 2003. godine proglasila nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Ni ratovi, a ni brojne elementarne nepogode koje su oštećivale i rušile džamiju nisu je uspjeli uništiti. Ona se uvijek ponovno uzdizala, još ljepša.

Džamija je građena od lomljenog kamena, a na natpisu iznad njenih ulaznih vrata i sada stoji svjedočanstvo o njenoj gradnji. Natpis je smješten u četiri elipsasta polja i ispisan lijepim nesh-dželi pismom. S obzirom kako je tarih veoma uspješno izveden vjeruje se kako je pisan u Carigradu (Istanbulu). A glasi:

Sefer-aga podiže ovu građevinu, uz zahvalnost onih koji zahvaljuju Allahu.

Njezin hronogram nadahnut je s Božje strane: Ovo je bogomolja bogougodnika i dom dobrih ljudi’ Godina 1019.

Džamija u Dabrici je jedna od najstarijih u istočnoj Hercegovini, a samim tim ta činjenica govori o njenom značaju. Na natpisu iznad ulaznih vrata možemo pročitati da je sagrađena početkom 17. stoljeća, odnosno da je građena od 1610. do 1611. i da ju je sagradio Safer-aga Begović za kojeg neki kažu da je došao iz Turske početkom XVII stoljeća i tu sagradio džamiju, mekteb, han i hamam. Po drugoj predaji on je porijeklom iz Podgorice.  Osim što spada u jednu od najstarijih džamija u istočnoj Hercegovini posebna je  i po svom minaretu. Osim džamije u Dabrici minarete u obliku sahat kule imaju još jedino Avdića džamija na Planoj (Bileća) Čelebića džamija u Donoj Bijenji i džamija u Kruševljanima (Nevesinje). Još dvije džamije iste arhitekture treba da se obnove, a to su džamija Hasan-paše Predojevića u Bileći i Telarevića džamija u Bijeljanima kod Fatnice.

Munara je sagrađena na jedan specifičan način što nije uobičajno kod naših bosanskohercegovačkih munara. Ona je na prvi pogled ili posjetiocima koji prvi put dolaze interesantna zato što ne viđaju takve munare u svakodnevici uz džamije. Munara je građena na četiri ugla, četverougla je, a bila je visine 15 metara. Prilikom vremenskih nepogoda 1889.godine, jakih vjetrova srušena je do pola tako da je ponovno sagrađena nešto niža nego je prije bila. Bila je u tom obliku sve do 1993. godine kada je srušena. Obnovljena je i svečano otvorena 7. jula 2012. godine.

U Dabrici su živjele i imale posjede slijedece bošnjačke porodice: Bajgorići, Begovići, Čerkezi, Čorbe, Gadare, Kaplani, Lihovići, Mace, Makitani, Marići, Medari, Mravići, Muftići, Odričevići, Omanovići, Padale, Pehilji, Pilavdžići, Sakoči, Selimići, Skeje, Smailhodžići, Šetke, Vele, Vučjaci, Zukanovići, Žale i Žugori. Većina ovih porodica i danas živi u Dabrici; neke su izumrle, a neke se raselile.