HISTORIJA | Februar 27, 2022

Na današnji dan prije dvije godine preselio je akademik Muhamed Filipović

Objavio je 14 knjiga, od kojih su neke i prevedene na druge jezike. Najveći broj prijevoda doživjela je knjiga "Lenjin - monografija njegove misli", koja je prevedena na danski, švedski, francuski, bugarski, slovački, italijanski i kineski.

Na današnji dan prije dvije godine preselio je akademik Muhamed Filipović

Na današnji dan prije dvije godine, preselio je akademik Muhamed Filipović, u 91. godini života.

Muhamed Filipović je rođen 3. 8. 1929. godine u Banjoj Luci. U rodnom gradu završio je osnovnu školu i realnu gimnaziju. Filozofiju, uz prirodne nauke i historiju, studirao je u Beogradu i Zagrebu, a diplomirao je 1952. godine. Doktorat iz filozofije obranio je 1961. godine na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Iste godine je biran za docenta, 1967. godine za vanrednog, a 1972. za redovnog profesora za predmete Logika sa metodologijom i Metodologija znanstvenog rada na Odsjeku za filozofiju i sociologiju Filozofskog fakulteta u Univerziteta u Sarajevu.

Za dopisnog člana ANUBiH izabran je 1978, a za redovnog 1987. godine. Obavljao je funkciju potpredsjednika ANUBiH od 1999. do 2008. godine i direktora Centra za leksikologiju i leksikografiju ANUBiH.

Objavio je 14 knjiga, od kojih su neke i prevedene na druge jezike. Najveći broj prijevoda doživjela je knjiga "Lenjin - monografija njegove misli", koja je prevedena na danski, švedski, francuski, bugarski, slovački, italijanski i kineski.

Autor je monografija iz logike, historije filozofije, historije kulturnog života Bosne i Hercegovine, estetike i politike. Bio je urednik redakcije Enciklopedije za Bosnu i Hercegovinu u periodu od 1975. godine do kraja 1982. godine. Filipović je autor i koautor više od 50 monografija, 160 članaka u naučnim časopisima.

Filipović je bio jedan od osnivača Stranke demokratske akcije (SDA), gdje je bio član sve do 1990. Nakon toga osniva s Adilom Zulfikarpašićem Muslimansku bošnjačku organizaciju (MBO). U toku rata u Bosni i Hercegovini, bio je ambasador Republike Bosne i Hercegovine u Ujedinjenom Kraljevstvu. Zajedno sa Adilom Zulfikarpašićem je učestvovao u neuspjelim pregovorima jula 1991. sa tadašnjim vodstvom SDS-a o budućnosti SRBiH unutar Jugoslavije (Sporazum Karadžić–Filipović).