Reuf Bajrović za “Inat” : Rat se preselio iz rovova u institucije i EU pomaže istim onim koje je u ratu podržavala praveći se naivna.

Kako komentarišete saopštenje Ambasade Rusije vezano za približavanje Bosne i Hercegovine NATO-u u potpuno neprijateljskom tonu, pa čak i prijetećem? Kakvu nam poruku o raspoloženju Rusije prema suverenosti naše države daju ovakva saopštenja, sastanci bez zastave prilikom posjete šefa ruske diplomatije Sergeja Lavrova ili smanjenje isporuke plina nakon te posjete?

Bajrović : Rusija daje sve od sebe da zaustavi širenje NATO pakta u cijelom regionu. U CG su pokušali da to spriječe upotrebom sile na dan izbora 2016. Srećom u tome nisu uspjeli i CG je ušla u NATO. U Makedoniji su uradili sličnu stvar, s tim da je zaista došlo do upotrebe sile, ali ni to nije bilo dovoljno da se spriječi primjena odluke Makedonske države. 

Iz tako agresivnog nastupa Rusije se može zaključiti da postoji bojazan da bi i Srbija mogla promijeniti odluku o vojnoj neutralnosti ako bi BiH postala članica NATO pakta. Otud tako žestok otpor, uz upotrebu potpuno nediplomatskih izjava, pokušajima unutar BiH da se primjeni većinska volja građana. Što je najvažnije, BiH je Zakonom o odbrani obavezna da nastavi sa pristpuanjem u članstvo, i Rusija to vrlo dobro zna. Lavrov je u Sarajevu očekivao da će ucjenama isporukama plina i agresivnom retorikom toliko prepasti članove Predsjedništva BiH da će mu prijeći preko ponižavanja države BiH i njenih institucija. Pokazalo se da Rusi ne poznaju odnose u BiH dovoljno dobro jer je Lavrov doživio rijetko viđen debakl kada su Komšić i Džaferović odbili da ga prime u službenu posjetu. 

Stoga, čini se da je Dodik zadnja nada Rusa u BiH i da ga u isto vrijeme podržavaju, ali mu i prave pritisak flertujući sa opozicijom u RS. Dodik punih petnaest godina obećava da će RS otcijepiti od BiH, što je Putinov priželjkivani scenario, ali nikako da skupi dovoljno hrabrosti da u to punim plućima i krene. 

Koliki je uticaj Rusije u Bosni i Hercegovini i može li on ugroziti mir i stabilnost države?

Bajrović : Rusija ima ogroman uticaj u BiH preko Dodika, ali jednako bitan u toj jednačini je i Čović koji sarađuje otvoreno s Moskvom. Osovina Dodik-Čović ima gotovo identične stavove sa Moskvom o ključnim pitanjima u BiH i na Balkanu. Plan da se BiH rasturi je osujećen izborom Komšića u Predsjedništvo BiH, ali nema sumnje da će Čović probati i 2022. da se pridruži Dodiku u toj instituciji jer bi zajedno mogli da ga unište podnoseći ostavke. Taj pravni vakuum je trebalo da bude iskorišten za secesiju RS i uskrsnuće zločinačke Herceg-Bosne. Rusija takav razvoj događaja više priželjkuje nego nacionalistička elita u Srbiji. 

Kako Evropa gleda na to? Kakav je njihov stav o ruskom djelovanju u Bosni i Hercegovini?

Bajrović : Europa je BiH još nakon dolaska Merkel, i pada aprilskog paketa,  prepustila Putinu na jedan lukav način. Podržavaju ruske zahtjeve da se OHR zatvori i spriječavaju da se poštuju garancije koje je zapad dao u vezi primjene Dejtonskog sporazuma. Vrlo dobro su svjesni da Dodik sistematski radi na tome da uništi BiH, ali se nadaju da će njen eventualni raspad biti krivica domaćih aktera. Radi se o vrlo perfidnoj igri koja je slična ulozi kakvu su imali u ratu. Uveli embargo, pa onda pozivali na strane da se dogovore, to je kao da pozivate na dijalog vratova i noževa. Danas je BiH u sličnoj situaciji, s tim da srećom nije u pitanju oružani sukob. Rat se preselio iz rovova u institucije i EU pomaže istim onim koje je u ratu podržavala praveći se naivna. 

Rusija je svoj uticaj odlučila demonstrirati i kroz izbor visokog predstavnika, smatraju da je vrijeme za zatvaranje Ureda visokog predstavnika u Sarajevu. Najavili su da će se u Vijeću sigurnosti UN-a okrenuti protiv Schmidtove kandidature. Kakvom ishodu vode ovakve prijetnje kada je u pitanju izbor visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini?

Bajrović : Rusija petnaestak godina traži da se OHR zatvori, ali to radi zajedno s Njemačkom. Ako pažljivo pročitate čemu se Rusija protivi onda ćete vidjeti da to nije Schimidt nego OHR kao takav. Dobra vijest je da Rusija ne može spriječiti OHR da djeluje ukoliko Inzko bude raspoložen da štiti Dejton, što mu je i obaveza. Međutim, ako zaista Njemačka uspije da progura blijedog Schmidta onda možete zaboraviti na bonske ovlasti. Schmidt će biti neka vrsta Jasušija Akašija današnjice. Mislim da je najbolja i najrealnija opcija to da ostane i dalje Valentin Inzko. Ako već mora da ide onda neka ga zamijeni žena. Gdje piše da mora tu poziciju da obnaša bijeli kršćanin iz EU? Je li možda vrijeme da muslimanka ili musliman budu na toj poziciji?

Jesmo li igralište za odmjeravanje snaga istoka i zapada?

Jesmo, zato što je EU to tako htjela. Članstvo u EU je uvijek bilo lažno obećanje i sada je to jasno i najvećim eurofilima u BiH. 

U FBiH je trebalo stići 500 000 ruskih vakcina Sputnik V, ali nisu zbog odustajanja kompanije Medimpex. Navode da je do odustajanja došlo jer ruski dobavljač nije dostavio svu potrebnu dokumentaciju potrebnu za nabavku. Je li u ovoj priči bilo političkih lobiranja koja su dovela do toga da vakcine ipak ne stignu?

Bajrović : Teško je reći. Ne mogu se oteti utisku da je BiH pod nekom vrstom sankcija za nabavku vakcina. Sam Dodik je implicirao da je on probao da spriječi da te vakcine dodju. S druge strane, COVAX je doživio propast i svi koji su vjerovali u taj mehanizam su u teškoj situaciji. COVAX vam dodje kao neka vrsta UN za vakcine. Rezultat je isti, slabi pate i traže pravdu dok se jaki vakcinišu preko reda. 

Politička situacija u Bosni i Hercegovini je zaista teška, jer ovisi o onima koji joj ne žele dobro. Ovih dana je posebno aktuelna priča o izboru gradonačelnika glavnog grada Sarajeva i upiranje prsta u potencijalne krivce neizbora Bogićevića. Kako komentarišete ta dešavanja i općenito dešavanja u Kantonu Sarajevo?

Bajrović : Bogićević je zaslužio da bude gradonačelnik. Njegov neizbor je isključiva krivica stranaka NS, SDP i NiP koje su imali potrebni broj ruku za njegov izbor, ali su odlučile da se svađaju među sobom i rizikuju njegovu poziciju. Prvo je NS HDZ-u dala Mostar onda su zajedno sa SDP i NiP otjerali Bogićevića. Moj utisak je da se Vlada KS potpuno pogubila i da nije u stanju da izađe na kraj s pandemijom jer nema hrabrosti da uvede jače mjere jer su nepopularne. Međutim, treba biti realan i reći da se niko nije istakao previše u borbi s virusom. Moja iskrena želja je da sve vlasti ispune svoju zadaću i da se život vrati u normalu. 

Ko su najveći gubitnici svakodnevnih političkih prepucavanja koja nam se serviraju? U posljednje vrijeme je kreirana atmosfera u kojoj sve više dominiraju rasprave, a sve manje rad. Gdje nas to vodi?

Bajrović : Dominira estradizacija politike. Potpuno je deintelektualizirana politička debata i to je zasluga dobrim dijelom i medija koji od svega prave politički obračun. Vakcine su najbolji primjer kako ne treba da se od životnog pitanja pravi medijski rat. Treba probati biti konstruktivan i raditi zajedno na tome da se pandemija smiri.

Hvala Vam na odgovorimo, želimo Vam sreću u daljnjem radu i nadamo se novoj saradnji!